Početna / Kolumna / Grčevito držanje zakona

Grčevito držanje zakona

Kada bi, recimo, čovjek jučer došao s Marsa i upalio državnu dalekovidnicu na kojoj se „uvaženi“ Bačić nemušto upire dokazati kako se jedino on i njegova družina striktno pridržavaju hrvatskih zakona, a posebno (i isključivo) zakona koji se odnose na Saborsko povjerenstvo o Agrokoru, poskočio bi od sreće što je došao u tako „zakonitu državu“ gdje je ama baš sve po zakonu, ni mic lijevo, ni mic desno. Ako malo luknemo i na druge, ne baš toliko državotvorne dalekovidnice, susrest ćemo se i s likovima koji se baš i ne slažu s Bačićem. Uvaženi pravnici, docenti i profesori pravnih znanosti ubjeđuju nas da to baš i nije tako. Jedni da nije tako kako izmucava Bačić, a drugi da nije tako kako, pak, u pravednom zanosu tumači Grmoja. I Marsoje bi se zbunio, ipak je on intelektualno, pretpostavljam, nadmoćniji obzirom da je došao s Marsa a mi još tamo nismo niti krenuli, a kamo li ne mi obična raja ili, kako netko slikovito svojevremeno reče, stoka sitnog zuba.

Takozvani Zakon „Lex Agrokor“ ipak se zove drugačije, a u nazivlju se spominje da se on odnosi na sve strateške tvrtke s više od 5 tisuća zaposlenih. I tu se sada pitam kako interlegalist Bačić niti trenutka svog upiranja u apsolutno poštivanje Zakona nije spomenuo, recimo, Uljanik ili Đaković. Ako se ne varam i te su tvrtke po zaposlenima i po važnosti za hrvatsko gospodarstvo strateške a i u, jednostavno narodski kazano, govnima. Je da nisu dužne koliko su dugovi Agrokora i da su vlasnički odnosi, po meni laiku, složeniji od Agrokorovih što, pak, obzirom na vlasničku strukturu, za razliku od Agrokora, ove tvrtke čini jednostavnijim za primjenu „Lex-a“.

Druga je, pak, stvar da li postoji interes da se Đaković ili Uljanik jednostavno tako, po Zakonu, uzme. Iduće godine, naime, istječe pravo državnog subvencioniranja brodogradnje što znači da će se Uljanik, pored drugih brodogradilišta, naći na tržišnim vjetrometinama. Moramo znati, za razliku od Agrokora, da je Uljanik raznim akrobacijama preveden iz društvene u privatnu firmu kojoj je za jednu kunu prilijepljen i riječki „3. maj“ na izdisaju da bi Država oprala ruke od propasti. Subvencije su usmjerene na restrukturiranje koje, naravno, nije provedeno jer je tvrtka formalno postala „privatna“, a ništa se nije promijenilo posebno razmišljanje od socijalističkog nasljeđa. Đaković je, također, tu negdje. Slaže se, preslaže i ništa. A Bačić? A Grmoja? Drže se zakona svatko na svoj način i u nespominjanju ovih tvrtki su jedinstveni.

Nekako mi se ovih dana kako je zahladnjelo čini da i vrane na okolnim stablima grakću famoznu riječ „restrukturiranje“. Malo ju je teže za izgovoriti ali kad može „treći put od šuba“ odapeti ministar prometa što ne bi mogla i rječitija vrana.

Ponosno, da ne kažem, blago se napuhujući svaki susret s novinarima koristi da ubaci ovu riječ koju i tako slušamo zadnjih skoro tridesetak godina. U prvoj fazi „restrukturirane“ firme uglavnom su završavale rasprodane u komadićima i zaposlenici na zavodu za zapošljavanje. Stoga se i danas svaki zaposlenik ježi na tu riječ. Restrukturiranje, obrazlaže ovaj novovinodolski birtijaš, provest će se na način da će se spojiti tri cestarske tvrtke u jednu i otpustiti oko tisuću zaposlenika. Da li je u tu brojku ukalkulirao uhljebe koji su samo tako, svima poznato, ulazili i izlazili s izdašnim otpremninama u ove tvrtke nisam siguran obzirom da izvikuje premalu cifru za tu kategoriju „zaposlenika“. 200 tisuća za njih je mali novac tako da će, pouzdano, odlepršati neka sitna boranija. Usput, u tom „spajanju“ i „razdvajanju“ nešto će se i prodati.

Ako „cestare“ budu „restrukturirali“ kao Željeznice to vam je skoro „perpetuum mobile“. Kroz desetak godina podijeliš petnaest tisuća otpremnina a broj radnika smanjiš za dvije tisuće pa onda odvojiš i „privatiziraš“ dvadesetak tvrtki koje nisu „osnovna djelatnost“, matice „mame“ rasprodaju njihovu imovinu a oni riknu i bez otpremnina i bez desetak zadnjih plaća. I nikome ništa. Onda matice „mame“ rasprodaju iz svog portfelja ono što nije „osnovna djelatnost“ malo se međusobno „posvađaju“ i na koncu na hrvatskim prugama strateškog značaja voze Rumunji, Česi, Slovaci, Mađari, Austrijanci, a dječica trče kad vide hrvatsku lokomotivu i čudom se čude skoro kao i kravama koje nestaše s hrvatskih livada.

I sve to provode i izvode u „duhu dobrog gospodara“ podobni džabalebaroši koji malo izgube izbore pa postanu „stručnjaci“ pa se onda opet po nekom ključu ponovno uguraju u izvršnu vlast i tako beskonačno „dok ih smrt ne rastavi“.

A da ti „podobni“ znaju, znaju. Tko može osporiti da je maher onaj lik u nekoj pripizdini čije ni ime ne znam koji si je na dva direktorska mjesta istovremeno isplaćivao dvije jebačke plaće i još milijunske bonuse. „Pa i ja trebam od nečeg živjeti.“ Reče. Jadnik, sada će mu dati otkaz i milijunsku otpremninu koju si je sam ugovorio u slučaju otkaza a za koji mjesec eto njega opet negdje u nekoj drugoj pripizdini jer mu je župan, što reći, kum, a kum nije dugme.

Ako, kojim slučajem, to ne završi tako ne preostaje mu ništa drugo nego sud. Negdje je netko spominjao da je SOA lani sastavila popis 28 sudaca koji su „ugroza državnoj sigurnosti“. Ako je neki dan uhićena sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu bila na spisku ostaje mu, eto, još samo 27 imena koji mu mogu pouzdano pomoći, iako je rečeno za taj SOA-in popis „famozni“ ipak ga, možda, može uzeti samo kao neslužbeni, pomoćni dokument jer, eto, i ozbiljna SOA se, po nekima, zajebava.

Sutra je srijeda. Dan „D“ za Povjerenstvo. Iako je za mene isto igrokaz, da ne kažem sprdačina jer se i sam predsjednik Povjerenstva, bar mi se čini, zajebava na njegov račun, iskreno će mi malo i nedostajati jer sve ono što netko izlane pred tim Povjernstvom sveprisutni i sveznajući Bačić srčano i, često, nemušto brani a to koprcanje mi je zanimljivije od ženskih borbi u blatu.

Blato je blato, a Bačić je Bačić.

Marjan Gašljević

Moglo bi vas zanimati

Odluka!

Dom, kuća, napokon, uvijek liječi. Nerado se osvrćem iza sebe, analiziram, slažem utiske, prebirem. Doputovala …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *