Miroslav Kraljević

0

Na današnji dan, 14. prosinca 1885. godine, rodio se u Gospiću jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara, Miroslav Kraljević, za kojega je Zvonko Maković rekao da je “izmislio” dvadeseto stoljeće.

Zabilježeno je da je od rana pokazao sklonost slikarstvu, ispočetka crtajući da bi poslije počeo slikati prave slike. Možda je tome doprinio kontakt sa slikarima poput Ivekovića s kojima je stupio u kontakt budući su bili česti gosti njegovog strica. Miroslav je inače bio duboko vezan uz obitelj, što se poslije ogleda u njegovom slikarstvu kroz portrete obitelji i rođaka. Kao dječak često je boravio kod djeda u Požegi i seoski motivi iz Slavonije poslije će se naći na njegovim slikama, bilo kao krajolici ili slike domaćih životinja.

Slikarstvo je počeo studirati u Beču pohađajući privatnu školu prof. Fischoffa da bi odatle otišao u München gdje upisuje Akademiju likovnih umjetnosti (Die Akademie der Bildenden Künste) gdje zajedno s Vladimirom Becićem i Josipom Račićem pripada klasi Huga von Habermanna koju će prozvati “die Kroatische Schule”. Zajedno s Oskarom Hermanom stvaraju “Münchenski krug” hrvatskih slikara razvijajući svoj specifičan likovni izraz koji nije slijedio tadašnje trendove na Akademiji. U toj fazi njegova slikarstva na njega su veliki utjecaj imala djela velikih svjetskih majstora koje je mogao vidjeti u Alte Pinakothek u Münchenu.

Miroslav Kraljevic, Autoportret sa psom, Moderna galerija Zagreb

Nakon završetka Akademije vraća se u Požegu gdje stvara niz slika. Tu nastaje i njegova čuvena slika “Autoportret sa psom” za koju, nakon izložbe na “Hrvatskom društvu umjetnosti”, biva nagrađen stipendijom Odjela za bogoštovlje i nastavu koja mu je omogućila odlazak na školovanje u Pariz. Za ovu čuvenu Kraljevićevu sliku Igor Zidić će reći da je slavoluk na početku jednog od najpersonalnijih opusa cjelokupne hrvatske likovne umjetnosti“.

Došavši u Pariz Kraljević se upisuje na Académie de la Grande Chaumière ali ubrzo napušta akademiju. Njegov razmjerno kratak boravak u Parizu bio je ispunjen boemskim načinom života, ali tu nastaje i najplodniji dio njegovog slikarskog opusa. Stvara djela u kojima prikazuje ljepote prirode (Luksemburški park, Čovjek u vrtu), ali i urbane motive i prizore iz krčmi (Most na Seni, U gostionici – Vive la joie). Istovremeno nastaju njegove slike žena koje variraju od čednih prizora (Žene u prirodi) do lascivnih prizora nabijenih erotizmom i aktova (Djevojka u plavim čarapama, Olimpija, Après, Zrelo voće). U Parizu nastaje i cijeli niz crteža, većinom erotskog karaktera, od kojih dio objavljuje u reviji Panurge.

Kraljević se interesirao i za duhovne teme. Predmet njegovog interesa su bile teme Golgote i Madone. Poznate su njegove slike “Madona” i “Bogorodica s anđelima”, za potonju Igor Zidić kaže da je vidljivo kako je inspiraciju za nju našao u djelima Meštrovića.

Kraljević se u jesen 1912. zbog pogoršanja zdravstvenog stanja, bolovao je od tuberkuloze, vratio u Zagreb gdje u Salonu Ullrich ima svoju prvu samostalnu izložbu koja nije bila dobro primljena. On je na to rekao da “kao obično sve što je dobro, nije se publici svidjelo”.

Nedugo nakon povratka, 16. travnja 1913. godine, Miroslav Kraljević umire od tuberkuloze u svom stanu u Zagrebu.

Njegov utjecaj na hrvatsko slikarstvo je nemjerljiv. Dovoljno je reći da će pod utjecajem njegovog stvaralaštva Praška četvorka (Uzelac, Varlaj, Gecan, Trepše) pokrenuti hrvatski ekspresionizam.

A. Olujić

Komentiraj

Napišite komentar!
Ovdje unesite svoje ime