Početna / A. Olujić / Umro je “Kanzler der Einheit”, Helmut Kohl

Umro je “Kanzler der Einheit”, Helmut Kohl

Danas ujutro je u svom domu u Oggersheimu (dijelu Ludwigshafena) preminuo jedan od najznačajnijih političara druge polovine 20. stoljeća Helmut Kohl.

Rodio se 3. travnja 1930. u Ludwigshafenu (Friesenheim), gdje je završio osnovnu i pohađao srednju školu. Školovanje prekida 1944. jer je bio pozvan na službu u vatrogasnu jedinicu, da bi poslije u sklopu akcije slanja djece iz dijelova zemlje koji su bili teško ugroženi avionskim bombardiranjem bio poslan u Erbach, a potom u Berchtesgaden. Školovanje je nastavio po završetku rata te je maturirao 1950. godine, da bi potom upisao studij Pravnih znanosti i Povijesti u Frankfurtu. Godinu dana poslije prelazi na Univerzitet Heildelberg gdje studira Povijest i Političke nauke. U Heildelbergu je 1956. diplomirao i dvije godine kasnije i doktorirao.

Politikom se počeo baviti vrlo rano. Već 1946. se upisao u CDU i njegova politička karijera počinje nezaustavljivo napredovati, od brojnih funkcuja u mladeži CDU-a preko obnašanja dužnosti u parlamentu pokrajine Rheinland-Pfalz najprije kao poslanik da bi 1969. izabran za pokrajinskog premijera. Vodstvo cjelokupnog CDU-a je preuzeo 1973. godine, a tri godine poslije prvi put se kandidirao za kancelara Njemačke ali je dobivši 48,6 posto glasova izgubio od koalicije SPD-FDP.

Za kancelara je prvi puta izabran poslije raspada socijalno-liberalne koalicije i izglasavanja nepovjerenja vladi Hemuta Schmidta 1982. godine. Tu će dužnost obnašati sve do poraza od Gerharda Schrödera 1998. godine.

Brojni su događaji obilježili njegov život, kako javni tako i privatni. Svakako će ostati upamćen onaj trenutak kada je minutama šutke stajao držeći se za ruke s francuskim predsjednikom François Mitterrandom na mjestu sjećanja na žrtve bitke za Verdun. Ta slika će poslije postati simbol francusko-njemačkog pomirenja. Za vrijeme njegove vlade, baš zahvaljujući Francuskoj i Njemačkoj, EU je osjetno ojačala i udareni su temelji uvođenja Eura kao zajedničke valute. Ugostio je Ericha Honeckera kao prvog predsjednika DDR-a koji je posjetio zapadnu Njemačku i bio je prvi kancelar koji je privatno boravio u DDR-u.

Cijeli svijet će ga sigurno pamtiti kao oca ponovnog ujedinjenja Njemačke. Pod njegovim vodstvom provedena je monetarno, gospodarsko i socijalno ujedinjenje dviju država, potpisan tzv. dva-plus-četiri-ugovor između obje Njemačke i četiri sile pobjednice u 2. svjetskom ratu, koji je između ostalog omogućio ponovo ujedinjenoj Njemačkoj članstvo u NATO-u.

Za nas u Hrvatskoj je posebno važan njegov doprinos međunarodnom priznanju RH kao i podrška na putu u EU, za što je 2006. odlikovan Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom.

No Helmut Kohl nije bio samo hvaljen već i kritiziran zbog svojih postupaka. Prebacivali su mu da je napravio veliku grešku prilikom ujedinjenja kada je usprkos protivljenju predsjednika Bundesbanke inzistirao da se DDR marka, plaće i mirovine mijenjaju u odnosu 1:1 što je poslije dovelo brojna poduzeća iz istočne njemačke u nepovoljnu situaciju. Njegovom ugledu je najviše naškodila financijska afera s tajnim novčanim prilozima CDU-u koji nisu bili oporezivani oko čega se u Njemačkoj digla velika prašina, iako on osobno nije iz toga izvukao materijalnu korist. Iako je protiv njega pokrenut istražni postupak, koji je poslije obustavljen, imena donatora nikada nije želio otkriti. Druga afera koja ga je ocrnila su sumnjivi ugovori o savjetovanju s Leom Kirchom i njegovim medijskim koncernom koja je izašla u javnost nakon bankrota koncerna, no za Kohla nije bilo nikakvih pravnih posljedica.

Još jedan događaj baca ružnu sliku na njega, kada je 2013. u javnost procurio razgovor s Margaret Thatcher iz 1982. u kojemu on izlaže plan smanjenja broja Turaka u Njemačkoj za 50 posto. Njemačka javnost bila je šokirana, tim više što je njegov sin Peter oženjen Turkinjom.

Bez obzira na sve afere koji su poljuljale njegov ugled, Helmut Kohl je bio i ostao jedan od najomiljenijih njemačkih kancelara i političar koji je ostavio dubok trag u svjetskoj politici drugog dijela 20. stoljeća.

A. Olujić

Moglo bi vas zanimati

Pravo i pravica, penezi i kmica

Što je to “pravo”? Je li to društvena znanost što se bavi proučavanjem države i …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *