Početna / Regional / Ako niste znali, sjemenke možete opet razmijeniti

Ako niste znali, sjemenke možete opet razmijeniti

Ne znam da li ste nešto čuli o projektu „Biljna banka Banovine“? Provodi ga Interpretacijski centar baštine Banovine zahvaljujući financijskoj potpori Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Pule u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
O čemu se tu radi? Genetski fond i biološka raznolikost biljnih vrsta na području Hrvatske izrazito su ugroženi i prijeti im trajno nestajanje. Slično možemo reći i za područje Banovine opustošeno ratnim razaranjima, raseljenim stanovnicima, miniranim zemljištem i teškim uvjetima života. Depopulacijom seoskog prostora i nestajanjem tradicionalnih seoskih vrtova s jedne strane, kao i komercijalizacijom povrćarske proizvodnje, razvojem novih tehnologija, uvođenjem hibridnog sjemena uvezenih stranih sorti te postupnim gašenjem organizirane domaće proizvodnje sjemena povrća s druge strane, značajan dio hrvatskog vrijednog genfonda povrća je trajno izgubljen, a velikom dijelu to prijeti. Biološko nasljeđe brzo propada te jednom izgubljenu sortu ili eko populaciju nemoguće je rekonstruirati. Zbog tog su razloga brojne nacije razvijene društvene svijesti odavno formirale nacionalne banke biljnih gena u kojima se od trajnog nestajanja čuvaju najugroženije sorte i eko populacije biljnih vrsta. Akcija „Biljna banka Banovine“ poslužila bi kao odskočna daska i instrument osvješćivanja važnosti čuvanja biološke raznolikosti, domaćih sorti sjemena i kamen temeljac banke sjemena koja bi se proširila na ostale gradove i općine – Glina, Petrinja, Hrvatska Kostajnica, Topusko… Akcija bi ujedno umrežila i povezala ustanove i ostale subjekte lokalne zajednice (škole, knjižnice, građane i mještane, poljoprivredne zadruge, udruge) tako da osnivanje banke u pojedinom gradu/općini postane zajednička djelatnost osmišljena i provedena u zajednici za zajednicu.
Ciljevi ovog projekta su: osvješćivanje lokalne zajednice o važnosti prehrambenog suvereniteta, razvoj novih vještina, umrežavanje lokalne zajednice, primjer dobre prakse u osnaživanju nacionalnog prehrambenog suvereniteta, poticanje volonterizma, zajedništva i solidarnosti. U tu svrhu održavaju se predavanja/tribine, organizirana je javna razmjena sjemena, izrađena gredica za sjemenski vrt, posijano sjeme jesenskih i zimskih sorti u vrt, održana izložba fotografija s akcije i promocija akcije u medijima i na mrežnim stranicama/društvenim mrežama. U četvrtak 12. listopada u 18,00 sati u Knjižnici i čitaonici Glina priređuje se zanimljiva izložba pod nazivom „Biljna banka Banovine“.
Partneri i suradnici u ovom projektu su: grad Glina, djeca Dječjeg vrtića „Bubamara“ Glina, učenici Osnovne škola Glina s PO Maja i Viduševac, učenici Srednje škole Glina, volonteri Crvenog križa Glina, Knjižnica i čitaonica Glina, Društvo za socijalnu ekologiju „Zeleno Zlato“, Reciklirano imanje Vukomerić (ZMAG) i Udruga „Lutum“ Glina. Svi oni (ili njihovi predstavnici) organizirali su i proveli u srijedu, 11.listopada 2017. od 9 sati na glinskog tržnici razmjenu sjemenja povrća, voća, začinskog bilja i cvijeća. Nudili su sjemenje rajčice i blitve, a uzimali sve što su im zainteresirani donijeli. Djeca iz glinskog Dječjeg vrtića ponudila su sjemenje crvenog i bijelog luka, crvene salate, začina…Kako u okruženju imaju svoj vrt, zaključili su da će sjemenke staviti u zemlju i čekati da biljke izrastu.
Zainteresirani građani su se raspitivali o čemu se tu radi. I sami su priznali da je lakše kupiti gotove vrećice sjemenja nego uzgojiti ono vlastito. Ali, meni su pred očima zaigrali koncem zavezani papirnati zamotuljci koje su pažljivo čuvale naše majke i bake – zimska šalata, `crljeni rastov list, endivija, puterica, zelje rano, zelje kesno, peršin, kopar, korenje, porjak, cikla, beli luk, koščice vugorkov, misirača, dinja, bundava i tikvica, zeček, grah, mahune, paradajz, kozjačec…A tek cvijeće-lepe kate, lepi dečki, krumperače, turčini, karanfilići, cinije, gladiole, jesenske rože…Pa cijepljenje starih sorti voća – obilje jabuka, krušaka, šljive bistrice, rušti, višnje, oraji…
I kad bi došla sezona sjetve i sadnje, razmjenjivalo se sjemenje velikodušno ali pažljivo sa susjedama, kumama, prijama, sekama, nevestama…Uvijek je netko imao nešto bolje, plodnije, rodnije…Pa sad kad ovako razmišljam i pišem, shvatim da razmjena sjemena povrća, voća, začinskog bilja i cvijeća i nije nešto novo…Naprotiv, tradicija je to i neprocjenjivo vrijedna baština koju smo ovako komotni negdje usput izgubili i zaboravili…Sada se možda drugačije zove…Krajnje je vrijeme da se obnovi i spasi od propadanja ono što se još spasiti može.
Za ps portal Katica Gašljević Tomić

 

 

 

Moglo bi vas zanimati

Čestitka u prigodi Dana hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije

U prigodi Dana hrvatskih branitelja Sisačko-moslavačke županije, 18. listopada, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić sa suradnicima …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *