Nažalost, mnogi od odraslih (uključujući i mene) davno su izgubili tu dječju moć iščekivanja i sačekivanja prijatelja, obitelji i dragih osoba koji su nakrako nekud otputovali, pa se vratili puni doživljaja i priča. Jedna takva priča, jedan vrlo emotivni prizor se dogodio danas oko 19 sati ispred ulaza u zgradu Hrvatskog doma  u Petrinji. Nakon 5 sati vožnje, bijeli autobus s velikim grbom Grada Petrinje je dovezao 45 djece s obale more natrag u njihovu Petrinju, odakle ih je odvezao prije sedam dana u mjesto Skradin. To su djeca iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, a njihov smještaj, boravak i sve što ide uz to platio je Grad Zagreb jer su prije nekoliko godina Petrinja i Zagreb svoju ljubav ozakonili potpisom Povelje prijateljstva između njih. Na put ih je ranom zorom prije 7 dana ispratio, a ovog vrućeg predvečerja dočekao petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović koji zahvaljuje svom kolegi gradonačelniku metropole Milanu Bandiću na ovoj pomoći malim Petrinjcima. Mislim da smo napravili dobro djelo. Treba živjeti za sljedeće susrete, za sadržaje koji će oplemeniti život nekih skupina u našem gradu, da vide more. Djeca su radosna – veli Dumbović.

Svoju djecu, svoje klince su čekali roditelji, a kad su se otvorila vrata autobusa i kad su shvatili da je ova morska bajka odjednom prestala i da se moraju rastati od svojih novostečenih prijatelja – (mnogi od njih se nisu prije puta ni poznavali, a kao što pjevaju Divlje jagode da je krivo more), ono je učinilo da se stvori nit novih prijateljstava.Pogotovo, što su neka djeca po prvi put u životu vidjela tu veliku slanu vodu.

Na put s djecom je krenulo i pet voditelja, a jedna od njih Seliha Ferenčak veli da su se djeca jako dobro upoznala, sprijateljila, zabavljala i da su imali vrhunski smještaj i  ovakav raspored: od 7 sati je buđenje, zatim tjelovježba, doručak, zatim škola plivanja, malo odmora i razonode pa ručak, a nakon ručka oko sat vremena odmora. Nakon toga radionice, igranje raznih igara i brojne aktivnosti uz animatore, opet škola plivanja, odlazak na plažu do večere, a nakon večere također im je ostavljeno vrijeme za druženje, sport i zabavu. Kaže da je klopa bila prvoklasna, smještaj također, a kako se kod Skradina praveći veliki kanal ulijeva u more rijeka Krka, mali Petrinjci su se vozili brodom po Krki i ostali zapanjeni boćastom vodom – nešto što se može vidjeti samo na ušću rijeke u more kad dolazi do miješanja vode.

Ne znamo da li su ikad čuli za pjevača Zdravka Škendera, ali postoji mogućnost i da su prošli pored njega jer on se rodio u tom Skradinu i poznatiji je građanin ovog malog gradića koji je zauvijek ostao urezan u sjećanje petrinjske djece.

M.Šantek

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here