U četvrtak je u Novom Selu Glinskom okupljanjem mještana i njihovih gostiju i misnim slavljem u 17.00 sati koje je predvodio glinski župnik vlč. Ivica Mađer, proslavljen je blagdan sv. Roka. U kapeli Sv. Blaža, jedan je oltar posvećen ovom svecu. Od davne 1750. godine kad je posvećena prva kapela, kip ili slika sv. Roka nalazili su se ovdje na različitim mjestima.
Prije sv. mise položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomen obilježju stradalima mještanima podignutom na groblju uz kapelu. Podsjetimo, Novo Selo Glinsko teško je stradalo u Domovinskom ratu jer je ubijeno 33 mještana-branitelja i civila. Počast su im odali župan Ivo Žinić, gradonačelnik Stjepan Kostanjević sa suradnicima te predstavnici Zavičajnog kluba NSG i udruga aktivnih u Novom Selu Glinskom.
Podsjetimo se kratko tko je bio ovaj, u narodu, omiljeni svetac. Sveti Rok se rodio 1295. u Montpellieru, u poznatom gradu u južnoj Francuskoj, koji posjeduje jedno od najstarijih europskih sveučilišta, staru katedralu, muzej, galerije slika i biblioteke. Prema najstarijem Rokovu životopisu, koji je vrijedan povjerenja, roditelji su ga od Boga izmolili učinivši zavjet. Dulje su vremena bili bez poroda, a tako su željeli djecu. Molili su i zavjetovali se i Bog im je dao sina, koji će postati slavan svetac.
Presudan za Roka bio je odgoj njegove iznimno vrijedne majke. Ali, prije nego je navršio 20 godina ostao je bez roditelja. Tada je prodao sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao hodočasnik uputio prema Rimu. Iz ljubavi prema Kristu postao je hodočasnik, čovjek koji prolazi svijetom kao zaljubljenik i hodočasnik Isusa Krista. Na svome hodočašću u Rim, sveti Rok se zaustavio u Acquapendenteu gdje se dao na služenje okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Daljnja postaja Rokova hodočašća bila je Cesena, a onda Rim. Ondje se zadržao oko tri godine te se na povratku u domovinu zaustavio u Riminiju, Novari i Piacenzi. Sva su ta mjesta njegova putovanja bila ispunjena djelima ljubavi prema bolesnicima i tako se svečevo hodočašće za Krista pretvorilo u hodočašće ljubavi.
Rokova svetost bit će potvrđena još jednim dokazom: križem i patnjom. U Piacenzi se Rok sam razbolio od kuge. Građani su ga zbog toga prognali iz svog grada i on se osjetio osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Sklonio se u jednu šumu i ondje se hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha, a taj su prizor zabilježili mnogi slikari. Danas se smatra da je pas koji sv. Roku donosi kruh, ipak legenda. Našao ga je plemić Gottardo Pallastrelli, a patnik Rok ostavio je na njega nevjernika snažan dojam. Pod njegovim se utjecajem obratio, prihvatio ga i njegovao sve dok Rok nije ozdravio. Tada se Rok vratio u svoj zavičaj. Iscrpljen od teške bolesti, bio je posve izobličen tako da ga nisu mogli prepoznati pa i su ga proglasili špijunom i zatvorili. U zatvoru je proveo pet godina. Opet se razbolio od kuge. Svećeniku, koji mu je podijelio svete sakramente, otkrio je tko je. Preminuo je 16. kolovoza 1327., a štovanje se najviše uvriježilo u okolici Montpelliera te se brzo proširilo u sjevernu Italiju. Kad je 1477. opet izbila kuga, u Veneciji je u čast sv. Roka osnovana njegova bratovština. Odande je kult prešao i k nama u Dalmaciju.
Sveti Rok je općenito bio izabran kao zaštitnik protiv kuge. Štovanje se proširilo praktično po cijeloj Europi, uključivši i cjelokupno hrvatsko jezično područje. Na selima su ga seljaci zazivali u pomoć protiv bolesti domaćih životinja i u raznim prirodnim katastrofama. U vinorodnim krajevima zazivaju ga u pomoć protiv filoksere. Kod nas su svetom Roku podignute brojne crkve, kapele i oltari. Pobožni ga narod još i danas štuje, a njegov je blagdan dan okupljanja na bogoslužje mnogih vjernika. Na glinskom području sv. Rok se od davnina štuje i u kapeli Sv.Antuna u Dvorišću.
Tekst: Katica Gašljević Tomić
Fotografije: Marija Roksandić

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here