Prelijep jesenji dan kao današnji šteta je potratiti zatvoren u stanu. Sunce koje je danas relativno zarano „potjeralo“ maglu izvuklo me je van, a put odveo do dragog prijatelja Domagoja Cerovca u ne tako daleki Voloder. Obično prilikom spomena Volodera svima je prva asocijacija vino. Svakako da je ovo prelijepo mjesto pod obroncima Moslavačke gore najprepoznatljivije po vinskim cestama gdje su, kako kaže jedan moj prijatelj; „Sve birtije stalno otvorene i ne trebaš imati niti novčića u džepu da ne bi bio gladan ili žedan.“ Poznata je i činjenica da na Vinskim cestama uvijek, što će vam reći svaki vinogradar i podrumar, najviše nedostaje vode. Nisam ponio vodu jer nisam krenuo put tih Vinskih cesta i mnogobrojnih podruma, „stalno otvorenih birtija“, iako u njima već ima zanimljivih zbivanja. Mošt „luduje“ u bačvama, a uvijek se nađe i neka „arhivska“.
Vodu nisam ponio jer prijatelj Cerovec ne uzgaja vinovu lozu već u svojim plastenicima skriva tisuće „kraljica jeseni“.
Iako još nisu dostigle svu raskoš svoje neponovljive ljepote za što se je potrebno strpjeti još desetak dana ipak je pogled na mnogobrojne cvijetove fascinantan. Legende kažu da si u polju krizantema siguran od zla i zlih duhova, valjda sam se zato i osjećao tako slobodno šećući kroz plastenik.
Krizantema je u Hrvatskoj simbol prolaznosti, smrti i žaljenja stoga je i neizostavni cvijet kojeg polažemo na posljednja počivališta svojih najmilijih povodom Svih svetih i Dušnog dana. Zbog svoje otpornosti na mraz i hladnoću ujedno i simbolizira besmrtnost.
Kinezi i Japanci iz čije domovine krizantema i potječe krizantemu smatraju cvijetom sreće i prosperiteta. U domovini joj krizantemu smatraju i ljekovitom biljkom čiji se pripravci koriste za liječenje glavobolje, viskog kolesterola, gripe i srčanih bolesti.
U svakom slučaju od krizantema koje vidjeh kao i ljiljana, koji se još nisu otvorili i pokazali svoju raskošnu ljepotu, te ostalih cvjetnih vrsta „špina i bombica“ te razne „zelenjave“ za nekoliko će dana nastati različiti cvjetni aranžmani složeni vještim cvjećarskim rukama.
Ne mogu ne spomenuti i da sam među pripravljenom „zelenjavom“ koja služi za ispunu cvjetnih aranžmana naišao na, u našim krajevima, rijetku biljku, jelenak ili jelenji jezik. Ova se biljka velikog lista zbog svoje postojanosti ali i raskošne ljepote često koristi u cvjećarstvu, a u Voloder je „doputovala“ iz okolice Slunja gdje su joj česta staništa na vlažnim i skrovitim mjestima. Mojim domaćinima sam skrenuo pozornost na činjenicu da se radi i o vrlo ljekovitoj biljci ljekovitosti poznate još iz stare Grčke gdje su Hipokrat, Galen i Dioksur prepoznali i liječili ovom biljkom cirkulaciju, dizenteriju i ugrize zmije. Ime jelenji jezik dobila je zbog sličnosti s jelenjim jezikom, a grčki joj je naziv Asplenium što znači „bez slezene“ jer je korištena i za liječenje splenopatije ili upalnih stanja slezene. Danas je poznata i koristi se kao diuretik i dijaforetik te se koristi za detoksikaciju organizma. U narodnoj medicini koristi se za liječenje mokraćnih puteva i bolesti mjehura, jetre i slezene te tegoba s probavom.
Za koji dan najprije naše tržnice a onda i groblja preplaviti će cvjetni aranžmani u kojima će uvijek stajati bar jedna kraljica jeseni. Sjetimo se svojih pokojnih, podarimo im naše molitve i s krizantemom razmislimo o besmrtnosti.
Marjan Gašljević

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here