„Dobro došli u našu malu školu“, ovim riječima ravnateljica Marina Jovanić pozdravila je prisutne učenike, nastavnike i uzvanike: zastupnicu u Europskom parlamentu Marijanu Petir, dožupana SMŽ Romana Posaveca i pročelnika UO za prosvjetu kulturu i sport Darjana Vlahova, koji su u petak, 26. listopada 2018., nazočili svečanosti uručivanja plakete „Škole ambasadora Europskog parlamenta“ Ekonomskoj školi Sisak.

Ova škola, kako je rekla ravnateljica Jovanić, nije velika gledajući broj odjela, ima ih 12, kao ni po broju učenika kojih je ove godine upisano 266, niti po broju programa za obrazovanje pošto obrazuju za dva zanimanja: ekonomist i poslovni tajnik, a mala je i po prostoru u kojemu obavljaju svoju djelatnost što se nalazi na drugom katu zgrade koja pripada Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića. Ali, naglasila je gospođa Jovanić, tijekom svih 62 godine koliko postoji ova škola nastojali su teškoće i slabosti pretvoriti u svoje prednosti izgradivši topao i lijep odnos sa svojim učenicima. Velika su škola i po 100 postotnoj stručnoj zastupljenosti nastavničkog kadra i pratećih djelatnosti kao i po kvaliteti obrazovanja koju daju učenicima, što se vidi u činjenici da brojni učenici ove škole nastavljaju svoje školovanje na sveučilištima i veleučilištima.

Svojim učenicima škola nudi široku lepezu izbornih programa odnosno izvannastavnih aktivnosti: dramsku sekciju, literarnu sekciju, novinarsku sekciju, mlade bibliotekare, debatni klub, klub prijatelja umjetnosti, Sportsko društvo Ekonomist. Učenici se rado odazivaju i uključuju u nove projekte te su tako prošle godine uključili se u projekt „Škola ambasador Europskog parlamenta“ u kojem je sudjelovao veliki broj učenika. Njih devetoro je pod vodstvom nastavnice teorijsko stručnih predmeta ekonomske grupe Ane Marije Žutić i stručnog suradnika pedagoga Vanje Ličine iznijelo projekt od početka do kraja školske godine, a s aktivnostima nastavljaju i ove godine. Osim toga, ove školske godine Ekonomska škola Sisak je uključena i u projekt mobilnosti Erasmus + tako da će 17 učenika tijekom siječnja ići na obavljanje stručne prakse u Dublin.

Učenici koji sudjeluju u projektu „Škola ambasador Europskog parlamenta“ rekli su kako taj program potiče mlade ljude poput njih na izvršavanje svoje građanske dužnosti jer na taj način odabiru svoju bolju budućnost, kao i da shvate prednosti EU te kakve dobrobiti ona donosi za nas i naše društvo. Bit ovog projekta, naglasili su, nije samo prezentiranje EU kao cjeline i upoznavanje sustava nego da svakom mladom građaninu priopćimo da smo mi ta Europska unija i da trebamo izaći na izbore. Naglasili su kako znaju koliko je bila mala izlaznost za izbor zastupnika u EP (Europskom parlamentu) te  da je njihov cilj ljude u Ekonomskoj školi Sisak i izvan nje educirati o važnosti izlaska na izbore, da se njihov glas čuje te kako svi možemo doprinijeti tome da netko za koga mi mislimo da nas treba zastupati, tamo i bude. Dodali su kako kroz programe neće govoriti za koga treba glasati, jer je to slobodan izbor svakog građanina, no oni će kroz ankete predavanja i sl. pokazati način djelovanja u EP i kako nečiji glas može donijeti tu bitnu promjenu koju očekuje. Kroz svoje inicijative su upoznavali učenike i druge ljude s EU, proveli su anketu na sisačkom „Korzu“ u koju su bili uključeni ispitanici dobne skupine od 15 pa sve do 75 – 80 godina da bi vidjeli što ljudi misle o EU te provodili prezentacije u nižim razredima Ekonomske škole kako bi učenike uveli u to kako funkcionira EP i EU općenito.

Obilježili su i Dan EU u školi prigodnom glazbom gdje su iz svake države članice Unije pustili jednu pjesmu, pokušavši drugim učenicima približiti duh EU, zajedništvo, da smo svi mi skupa te su proveli anketu u kojoj su tražili osobe da kažu svoje kritike na EU, a analiza dobivenih podataka je pokazala kako je učenicima EU dosta bliska i da nisu needucirani, ali da bi trebalo probuditi u njima svijest da su oni isto Europljani. Istakli su da to što su dobiti plaketu ne predstavlja kraj, već nastavljaju dalje. Planiraju držati prezentacije o važnosti izbora u četvrtim i u trećim razredima, čiji učenici će ubrzo moći glasati na izborima, zatim odlazak na događanja u Sisku, u SIMORA-u, na Metalurški fakultet, u Gimnaziju Sisak na debate gdje će širiti ideju o zajedništvu EU.

Provodeći ovaj projekt devetoro učenika Ekonomske škole Sisak steklo je status mlađeg ambasadora, a dvoje mentora status ambasadora seniora te im je naša eurozastupnica Marijana Petir uručila prigodne diplome, naglasivši pri tome kako status ambasadora nije lako zaraditi već isti pokazuje veliku upornost učesnika i volju mentora kojima sigurno nije bilo lako uz sve svoje redovne obveze još učiti nove stvari kako bi znanje prenijeli učenicima. Zahvalila se i ravnateljici Ekonomske škole na gostoprimstvu i podršci, te pohvalila učenike i nastavnike koji rade u „izazovnim uvjetima“ dodavši kako je svjesna da su mnogi učenici uz to i putnici što je dodatno opterećenje no unatoč tome su uspjeli. Rekla je i kako se često događa da se mladi ljudi koji dolaze iz malih sredina moraju puno više truditi, ali se na kraju ispostavi da se taj trud isplati i da su višestruko nagrađeni. To pokazuje i ovaj primjer Ekonomske škole u Sisku koja je danas dobila status Škole ambasadora Europskog parlamenta. Dodala je kako za taj projekt postoji jako velik interes i svake godine se javljaju nove i nove škole, no u SMŽ osim Ekonomske škole Sisak još samo SŠ Tina Ujevića Kutina ima taj status na čemu od srca čestita. Slaže se da još uvijek nismo dovoljno svjesni da mi jesmo dio te EU, pa se događa kad nešto ne štima znamo reći: to su krivi oni u EU. Ali misli da je za to kriva naša politika zato jer smo loše startali, a loše smo startali zato što kada oni koji su na vlasti, a vlasti su se mijenjale u ovih pet godina, žele progurati nešto što se narodu ne sviđa kažu to su nam naložili ovi iz EU, a to počesto nije tako. Rekla je kako 70 % zakonodavstva koje se donosi u EU mi moramo implementirati kod nas, ali isto tako EU ne traži od nas svakojake inovacije kojima imamo prilike svjedočiti kad gledamo rasprave u Saboru i donošenje raznih regulativa koje ne doprinose poboljšanju života naših građana. Stoga je važno da oni kao ambasadori pojasne svojim kolegama i građanima koje sve jesu nadležnosti EU, a gdje država članica ima isključivu kompetenciju i da im kroz razgovore približe koje su sve mogućnosti i kako te mogućnosti iskoristiti na bolji način. Rekla je kako podržava to što putuju, razmjenjuju mišljenja kao i Erasmus + program, ali rekla je: „Idite svugdje, ali se vratite doma jer vas Hrvatska treba. Hrvatska treba mlade i pametne ljude, treba ljude koji su inovativni i kreativni, koji vole ovu zemlju i koji su spremni i kada je teško zasukati rukave, stisnuti zube i raditi da sutra bude bolje. Nije idealno, ali moramo se podsjetiti da je Hrvatska onakva kakvi smo mi i ako ćemo se mi više truditi i sudjelovati u nekim aktivnostima, na kraju krajeva možda će neki od vas biti u budućnosti zastupnik u Europskom parlamentu, ja vas samo pozivam da u svemu onome što radite budete prije svega ljudi, da pokušate znanje i vještine koje ste stekli upotrijebiti na dobar i pozitivan način. Jer ništa vam neće značiti niti škole, niti titule, ni to što ste ambasadori ako nećete kao ljudi odgovoriti na izazove na pravi način. Ja vam želim da budete dobri i da budete uspješni i zadovoljni, da to što radite ima pozitivan utjecaj na one koje susrećete i vjerujem da je ova titula i plaketa koju danas primate za vas potvrda vašeg rada, ali da je to poticaj da ne odustanete i u budućnosti budete još bolji.“

Dožupan Roman Posavec rekao je da je SMŽ stavila naglasak na obrazovanje, znanost i kreiranje mladih ljudi te da mu je izuzetno drago što su učenici prepoznali inicijativu naše europarlamentarke Marijane Petir čija briga za Hrvatsku a naročito za SMŽ nije izostala i ujedno joj je čestitao na ovome i nizu drugih projekata koje je do sada ostvarila. Istaknuo je kako će županija i ubuduće u okviru svojih mogućnosti podupirati rad škole te je čestitao ravnateljici škole, mentorima, cijelom nastavnom osoblju i učenicima na postignutom naglasivši kako će im SMŽ sigurno uvijek podrška u svim aktivnostima.

Nakon svečanog otkrivanja ploče s plaketom „Škole ambasadora Europskog parlamenta“ učenici su postavljali pitanja gospođi Petir.

Prvo pitanje je bilo mogu li mladi na neki način sudjelovati i pridonijeti svojim mišljenjem u radu Europskog parlamenta. Gospođa Marijana Petir ih je informirala o održavanju European Youth Event-a (EYE) na kojem sudjeluje veliki broj mladih iz svih zemalja članica, gdje oni mogu sudjelovati u brojnim aktivnosti, od sudjelovanja u plenarnoj sjednici preko rasprava do brojnih tematskih radionica. Također ih je informirala da zastupnici Europskog parlamenta mogu uzimati stažiste u svoj ured te da je ona do sada na staž primila preko 140 mladih, nezaposlenih iz Hrvatske od kojih je većina završila fakultet, naglasivši kako su svi koji su stažirali u njenom uredu imali plaćeni staž, ali da na žalost ima i takvih zastupnika koji ne plaćaju svoje stažiste. Rekla je da postoje i drugi programi mobilnosti na koje korisnici sami moraju aplicirati.

Učenike je zanimalo mogu li eventualno mladi ljudi koji dobiju stipendiju putem nekog programa i odu studirati u Bruxelles tamo odrađivati neki staž kako bi stekli iskustvo i novu percepciju EU, na što im je gđa. Petir odgovorila kako vjeruje da ta mogućnost postoji, ali da je njeno mišljenje kako je to izuzetno zahtjevno ako se želi staž obaviti kako treba, budući je teško spojiti studiranje i stažiranje. Naglasila je isto tako kako uglavnom stipendije daju fakulteti, te da kod nje stažiranje traje obično mjesec dana pa postoji mogućnost da studenti obavljaju staž samo onda kada im obveze na fakultetu to dopuštaju, ali EP i EK daju stažiranje na šest mjeseci pa bi takvo stažiranje zbog obveza na fakultetu bilo vrlo zahtjevno.

Učenici su pitali europsku zastupnicu i koji je njen stav o izbjegličkoj krizi i izbjeglicama, na što je ona odgovorila da misli kako je EU potpuno pogrešno pristupila rješavanju te krize, jer ju je trebalo rješavati tamo gdje je i nastala, da je one ljude koji su bili u životnoj opasnosti trebalo evakuirati i zbrinjavati u najbližu državu. Naglasila je kako EU izdvaja znatna sredstva za zbrinjavanje izbjeglica te dodjeljuje financijsku pomoć nekim državama poput Turske, no unatoč tome veliki broj izbjeglica ilegalno dolazi u Europu, a u tim ilegalnim aktivnostima njihovog prebacivanja na žalost sudjeluju i mnoge nevladine udruge koje sebe deklariraju kao udruge za zaštitu ljudskih prava, ali da dovode u pogibelj ljude jer ih ne mogu dovesti do krajnjeg cilja i neke sigurne zemlje. Rekla je da ono za što bi se ona založila je da se svima onima čiji je život ugrožen omogući dolazak u sigurnu zemlju, a svi oni koji su ekonomski migranti trebali bi imati pozivnicu države članice i neku garanciju da će tamo dobiti posao ili trebaju biti vraćeni kući, dodavši kako su za vrijeme Domovinskog rata naši prognanici većinom išli u najbližu državu a ne tisućama kilometara daleko. Rekla je i to kako EU ne može prihvatiti i zbrinuti sve izbjeglice te da bi trebala imati proaktivnu politiku i pokušati pomoći Africi kako bi njihovi mladi, pametni ljudi ostali tamo, pomoći u demokratskim procesima, stvaranju boljih uvjeta u društvu i otvaranju radnih mjesta. Naglasila je kako je EU danas najveći donor u ciljanim potporama zemljama u razvoju što se ne vidi jer one ne odlaze u pravom smjeru već se daju određenim segmentima društva koji ih ne koriste za stvaranje novih radnih mjesta te da naša odgovornost ne prestaje time što smo dali novac, jer ako on ode u krive ruke možda smo učinili više zla nego dobra.

Na pitanje zar ne bi bilo bolje umjesto slanja financijske pomoći zemljama u razvoju, koju oni ne znaju iskoristiti a pojedinci ta sredstva zloupotrebljavaju za osobno bogaćenje, poslati znanje, recimo poslati stručnjake koji bi im pomogli, zastupnica je rekla kako je svakako je u redu pomoći ako je netko siromašan, ali pitanje je kome daješ novce. Dodala je da se protivi tome da razne nevladine udruge koje su same sebi svrha dobivaju sredstva, jer novac bi trebali dobiti oni koji rade s izbjeglicama i beskućnicima, no situacija je takva da ni jedna Crkva na Bliskom istoku i u Africi ne može dobiti novac, zato što je EK odlučila da Crkve ne mogu dobiti novce, iako sve Crkve primaju izbjeglice i organiziraju kampove i kako se slaže da postoje dobri primjeri gdje se može napraviti transfer znanja, no da ipak bez novčane pomoći ne ide samo što istu treba dati u pravu svrhu.

Pitanja bi zasigurno bilo još da obje strane nisu čekale daljnje obveze. Valja istaknuti kako su učenici pokazali veliku želja da saznaju što više, a da je gospođa Petir pokazala veliku spremnost odgovarati na njihova pitanja.

Tekst: A. Olujić / foto: M. Gašljević

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here