Izložba je postavljena uz 120 obljetnicu postojanja Umjetničkog paviljona, kojemu je Bukovac jedan od utemeljitelja. Izloženo je 140 slika iz pariške, zagrebačke i praške faze. U Godini europske kulturne baštine u Republici Hrvatskoj i kroz slijedeće dvije moći ćemo vidjeti u različitim muzejima u Zagrebu tri izložbe ovog europski priznatog umjetnika. Cilj ovako opsežnog projekta je sublimirati dosadašnja istraživanja, jer su se Bukovcem počeli baviti međunarodni stručnjaci.

U siječnju 2018. godine otvorena je u Klovićevim dvorima (u suradnji s kućom Bukovac iz Cavtata) prva izložba s Majstorovim djelima iz pariške faze koja su ga afirmirala u Europi. Istaknut je značaj koji je slikar imao u stvaranju poticajne likovne sredine u Dalmaciji. Najznačajnije i najpopularnije djelo tog razdoblja La grande Iza popularizirana je kroz tisuće reprodukcija, a razlozi tomu su senzualnost, meka modelacija i provokativan pogled prema promatraču (što je već izazvalo burne reakcije zbog Manetovih slika Olimpija i Doručak na travi). Sve to bilo je osvježenje u odnosu na beživotne akademizirane aktove izlagane na Salonu.

Slikovni rezultat za bukovac la grande iza

Rodonačelnik hrvatskog modernog slikarstva i najmarkantnija osobnost na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće ostvario je zamisao da postane umjetnikom u europskoj prijestolnici Parizu. Tamo je učio kod poznatog i priznatog predstavnika akademizma Alexandrea  Cabanela.

Slikovni rezultat za ruka vlaho bukovac

Slikom Ruka, koja mu je svojevrsna ulaznica na Akademiju, oduševljava učitelja i njihova zajednička avantura može početi. Studij se temelji na smjernicama i shvaćanju realizma vidljivog na monumentalnosti i minucioznosti detalja obiteljskih portreta. Na pariškom Salonu izlagao je slike s temama iz crnogorskog života, aktove i portrete. Već rana djela pokazuju da je savladao zanat, vještinu u modelaciji i izražajnosti likova, a izlazak iz ateliera donosi novi izazov u razvoju ka plenerizmu. Istovremeno to je i rastanak od učitelja, jer predajući se blagotvornom utjecaju impresionizma i  slikajući slobodnim potezom, hvata trenutak i stvara titravu površinu slike odmičući se od Cabanelovog akademizma. Ono što vidimo i na ovoj izložbi je senzibiliziranost za slikanje brojnih detalja na aristokratskoj odjeći i nakitu i zavidnu vještinu u njihovu prezentiranju. Taj osjećaj za modu i kulturu života duguje svom kozmopolitizmu: živio je u Parizu, Engleskoj i Pragu, a u mladosti je proputovao veliki dio svijeta. Bukovac je najbolji  slikar akta u hrvatskom slikarstvu, a europske antologije akta u 19.st. bez njegovih bi djela bile nezamislive i svakako krnje. Tom motivu je posebno sklon, jer ženu poznaje i razumije i zato u prikazu nema nikakve vulgarnosti, a ima erotizma.

Slikovni rezultat za portret vlaho bukovac

Portrete slika mekim slobodnim potezima i  svijetlim koloritom što utječe na mlade slikare Čikoša, Ivekovića i Medovića (čiji je sjajan portert dio ovog postava). Prisutan je na izložbama tzv. Šarene  škole, koje su važne za potvrdu hrvatske umjetnosti u svijetu (Kopenhagen, Petrograd, Pariz), a također osobnu promociju doživljava na venecijanskom Bijenalu i izložbi bečke Secesije. Te događaje popratila je i europska kritika što je doprinos njegovom etabliranju izvan granica Hrvatske.

Bio  je aktivan i angažiran u umjetničkom i kulturnom životu Zagreba. Osnivač je Društva hrvatskih umjetnika, a i izgradnja prvog ateliera je vezana uz njega. Uz to što je postavio temelje hrvatske moderne, značajan je i njegov pedagoški rad na Akademiji u Pragu (1903.-1922.). U tom periodu je usavršio poentilističku maniru i rafiniranom skalom boja stvarao vibrantnu atmosferu likova i ambijenta vidljivu na portertima i pejzažima izloženima i u Umjetničkom  paviljonu. Ali, praška faza Bukovčeva rada bit će predmetom trećeg postava. Umjetnički paviljon je ambijent visoke vrijednosti i svakako  zaslužuje autora europskog ranga kakav Bukovac jest.

Ljiljana Lekanić-Kljaić

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here