Filmski plakati u galeriji Striegl

U sisačkoj galeriji Striegl u sklopu ciklusa zbivanja Sve o jednoj mladosti postavljena je izložba Filmski plakati iz kolekcije Jima Shinebirda. Nisam iznenađena postavljanjem nešto drugačijeg sadržaja kakav je ovaj, jer smatram da plakati odavno pripadaju umjetnosti, pa tako i filmski. Čestitam Ravnateljici galerije na hrabrosti da iskoči iz uobičajene kolotečine, makar su njene ideje i vizija galerije već prepoznate kao avangardne. Zato ponekad i proživljava sve ono što karakterizira napredne zamisli i djela – nerazumijevanje, osporavanje, neprepoznavanje i nepoštovanje. Ali, to je sudbina inovativnih pojedinaca i ne sumnjam da će se Alma znati nositi s tim. Već ovaj galerijski postav i posjećenost na otvorenju govori joj u prilog. A. Artaud je rekao da film izvrće postojeće vrijednosti, remeti optiku , perspektivu i logiku, tako da ova izjava lijepo povezuje umjetnost filma i ovaj galerijski postav.

Na otvorenju sam govorila o plakatu kroz povijest i njegovom značaju u povijesti umjetnosti. Plakat kao grafički umnožena obavijest egzistira kroz povijest još od antičkog Rima gdje su na zidu ili drvenim pločicama radili pozive za teatarske predstave ili gladijatorske igre. U probuđenoj i bogatoj renesansi aktualni su bili trgovački prospekti i kazališne objave, u baroku su karikature imale ulogu plakata (posebno značajan bijaše Daumier). U 19. st. u Berlinu se javljaju reklamni stupovi za plakate većeg formata, kakve i mi imamo kod škole bivšeg ŠUP-a i kod zgrade bivšeg Doma JNA. Tada se plakat počinje industrijski proizvoditi i postaje boemska podloga umjetnosti kraja stoljeća. Za povijest umjetničkog plakata važno je djelo Henri Toulouse Lautreca, zbog visoke umjetničke razine i likovnog jezika koji će postati kanon za plakatnu umjetnost: izražene i pojednostavljene konturne linije, snažne boje položene u intenzivnim plohama, utjecaj japanske grafike i uloga arabeske vidljivi u ravnom prostoru plakata, fotografsko kadriranje. Upravo plakati slave Montmartre i njegove uglednike i ilustriraju odnose između spolova i društvenih klasa.

Slikovni rezultat za lautrec plakat

Slikovni rezultat za lautrec plakat

Za plakat je važno učenje W. Morrisa koje govori o salonu ulice i preuzima od priznate umjetnosti slikarstva oblike i načine prikazivanja. Plakati postavljaju pitanja umjetnosti što je pokazatelj njihova umjetničkog cilja. A. Mucha plakat doživljava više obrtnički nego industrijski, pa zadržava reljefnost sjena i onemogućuje industrijsko tiskanje. U prva dva desetljeća 20. st. javljaju se značajni plakati unutar ruske avangarde i Bauhausa. U to vrijeme plakati prate sudbinu – izama (groteska i karikaturalnost poput ekspresionizma, dinamika pokreta kao u futurizmu). Važno je spomenuti politički plakat koji je služio masovnoj agitaciji u Rusiji u vrijeme Oktobarske revolucije (Malevič, Rodčenko) ili plakat u Jugoslaviji u vrijeme 2.svjetskog rata koji mobiliziraju mase na borbu (Murtić). Tu je važna pojava Nove stvarnosti u Njemačkoj od Hitlerove vlasti prozvane izopačenom umjetnošću i Zemlje u Hrvatskoj koje kritički progovaraju o negativnostima u društvu, koristeći lapidarnost u prikazu. Najstariji hrvatski signirani plakat je Čikošev Mladost kojega karakterizira plošnost, stilizacija i naglašene konture, osobitosti vidljive i na plakatima Krizmana i Babića.

Slikovni rezultat za čikoš mladost

60-tih god 20.st. upotreba tehnologije diktira njihov izgled čega su primjeri sjajni Piceljevi plakati za umjetnost Novih tendencija. Krajem 20. i početkom 21. st. dvojac Bućan i Ljubičić rade u svijetu priznate plakate. U početku je filmski plakat bio pored razglasa jedina reklama filmu. Nalazio se na oglasnim pločama i izlozima (kakve i danas imamo pokraj Tri jagode i Kaptola). Na njima su izražene boje i jaki koloristički efekti sa imenima i fotosima glumaca, redatelja, scenarista ili prepoznatljivom scenom iz filma. Neki su prava remek-djela, poput Picassova plakata za Bitku na Neretvi, kojeg je izradio besplatno, tražeći kao nagradu nekoliko boca našega vina. Upravo se zato javljaju kolekcionari plakata priznajući mu umjetničku legitimnost. Vlasnik filmskih plakata postavljenih u Galeriji je Hrvoje Smolković alias Jim Shinebird koji u katalogu izložbe priznaje da je plakat za njega čuđenje i buđenje, zaljubljivanje, gubitak identiteta ,ali i začetak komunikacije. Ističe da kroz specifičan miris plakata posadašnjuje prošlost, smatra da plakat budi više emocija nego današnji traileri, koji preuzimaju njegovu nekadašnju funkciju. Kolekcionar naglašava da plakat nadilazi film otvarajući mu neke drugačije perspektive. Konačno plakat nas nikada neće iznevjeriti, a zna podsjetiti na ono što smo bili i svojevrstan je kalup za iskustva koja se gomilaju. Za Hrvoja plakat ima i mističnu dimenziju, jer ocrtava zaustavljeno vrijeme i pomaže nam prihvatiti sebe nekad i sad. Upravo sve te kvalitete i kvalifikacije plakata daju za pravo kolekcionaru i kustosici da nas usreće nekim drugačijim iznenađujućim sadržajima.

Slikovni rezultat za nadnica straha plakat

Slikovni rezultat za proviđenje resnais

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here