Zarobljenici u konc. logoru Ebensee

Aleksandar Olujić

Na današnji dan, 27. siječnja 1945. godine, Crvena armija je zauzela koncentracioni logor čije ime je postalo sinonim za najstrašnije zločine u povijesti čovječanstva, Auschwitz-Birkenau.

Nakon što je Opća skupština UN-a održala posebnu sjednicu u sjećanje na 60. godišnjicu oslobađanja Auschwitza, na 42. plenarnoj sjednici održanoj 1. studenog 2005. donesena je rezolucija 60/7 kojom se 27. siječnja proglašava “Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta”.

Konc. logor Auschwitz – gomila naoćala oduzetih žrtvama

Riječ holokaust dolazi od starogrčkog pojma ὁλόκαυστος (holókaustos), što u prijevodu znači potpuno spaljen, a koji je označavao posebnu žrtvu paljenicu kod koje se spaljivala cijela žrtvena životinja. U najstarijem prijevodu Biblije na starogrčki, “Septuaginta” (lat. sedamdeset) iz 3. stoljeća prije Krista, ovaj pojam se spominje preko 200 puta, a u prvom prijevodu na latinski jezik, u čuvenoj “Vulgati”, bio je latiniziran u “holocaustum” i preko nje je ušao u europske jezike.

U 12. stoljeću engleski kroničari Richard of Devizes i Roger of Howden, opisujući stupanje na prijestolje Richarda I., navode kako su u Londonu tom prilikom spaljivali Židove upotrebljavajući izraz holocaustum za taj masakr. Prema Oxford English Dictionary riječ “holocaust” je prvi puta upotrijebio Leitch Ritchie 1833. opisujući masakr kada je 1142. u crkvi francuskog grada Vitry-le-François spaljeno 1300 njegovih stanovnika. Istim se izrazom u vrijeme prije Drugog svj. rata služi i Winston Churchill (uz još nekolicinu drugih autora) opisujući genocid nad Armencima u Prvom svj. ratu čime se pojam holokausta prvi puta upotrebljava za genocid nad nekim narodom.

Već tijekom Drugog svjetskog rata masovna ubojstva Židova nazivaju se holokaustom, da bi se izraz nakon završetka rata uvriježio u početku kao pojam nacističkog genocida nad Židovima, a naposljetku kao termin koji označava sistematsko nacističko ubijanje ne samo Židova već i pripadnika drugih naroda, rasa i društvenih skupina poput homoseksualaca, mentalnih bolesnika i pripadnika za naciste nepodobnih političkih stranaka i uvjerenja.

Židovi holokaust nazivaju “sho’ah” što na hebrejskom znači katastrofa (ali i uništenje) i 27. Nisana (koji ove godine pada 2. svibnja) obilježavaju „Yom Hazikaron laShoah ve-laG’vurah(Dan sjećanja na sho’ah i heroizam). Za razliku od holokausta koji označava žrtvu namijenjenu božanstvu, sho’ah označava neki povijesnu ili prirodnu katastrofu koja prijeti uništenjem cijelog naroda i židovski rabini i povjesničari su još 1942. i ’43. upotrebljavali taj izraz koji je po njihovom mišljenju najbolje opisivao jedinstvenu povijest njihovog naroda.

Poput Židova i drugi narod koji je teško stradao od nacističkih zločina, Romi, imaju svoj naziv za holokaust, nazivaju ga “Porajmos” (uništenje).

Konc. logor Majdanek (Lublin) – 56.000 pari cipela oduzetih žrtvama

U holokaustu je stradalo više od 13 milijuna ljudi od kojih su skoro polovina bili Židovi i više od 1,5 milijuna djece. Na žalost nikada nećemo saznati točan broj žrtava jer su nacisti s jedne strane krajem rata pokušali uništiti sve dokaze, prvenstveno dokumente iz kojih se mogao saznati broj poginulih, a s druge strane što se za neke nisu ni potrudili voditi evidenciju, poput onih koje su u Auschwitzu iz vagona odmah vodili na stratište.

Holokaust je bez sumnje najveći zločin u povijesti čovječanstva. Gledajući slike i čitajući podatke o žrtvama ne mogu ne zapitati se kako neko ljudsko biće može drugom nanijeti toliko zla. Nema i nikada neće biti opravdanja za tako nešto.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here