Ciklus predavanja o vojnicima Banske krajine: Odore I. i II. pješačke pukovnije razlikovale su se samo po dugmadima zlatne i srebrne boje

Oduvijek su Petrinja i njena okolica vojno područje. I danas smo takvi, a iz svekolike povijesti izviru sve vrste rodovskih, plemenskih, rimskih, kraljevskih, staleških, osmanlijskih, austro-ugarskih, napoleonovih, staro i novo jugoslavenskih i inih jedinica i postrojbi…
Iz takvog uvijek graničarskog kraja Banovine, teritorijalno smještenog unutar rijeka Gline, Kupe, Save i Une, s učestalim ratovima i ratovanjima, stalno korištenim vojnicima za tuđa vojevanja i obranu stranih interesa, potekle su i najpoznatije krajiške postrojbe s djelovanjem od 1750. do 1873. godine.
To intenzivno razdoblje 18. i 19. stoljeća ovom našem današnjem suvremenom okruženje, ovog proljeća popularno, pristupačno, stručno i znanstveno osvjetljava pet predavanja/prezentacija etabliranih stručnjaka, znanstvenika, profesionalaca i hobističkim strastima potaknutih istraživača povijesti. Pogled unatrag, vraćanje u povijest i baštinu pod objedinjenim naslovom „Vojnici Banske krajine-rodovi vojske, odijevanje, naoružanje, svakodnevnica“ zajedno organiziraju Državni arhiv u Sisku i Društvo Terra banalis Glina. Predavanja su u Sisku, već su održana prva dva, a na ovotjednom smo mi iz PS portala bili jedini medij.
Privukla nas je tema o uniformiranju I. i II. Banske krajiške pješačke pukovnije, ustrojenih 1750. sa sjedištima u Glini i Petrinji, velikih i važnih postrojbi, svake s po četiri bojne i četiri satnije i još dvije satnije elitnih vojnika-grenadira. Kasnijim preustrojima u sastavu Austro-Ugarske monarhije, i kratkog niti petogodišnjeg vladanja Francuske, svaka pukovnija brojila je ukupno 4.080 vojnika, dočasnika i časnika, a sve do ukidanja Vojne krajine 1881. oni su se borili u svim velikim i neprestanim ratovima diljem Europe.
Pripadnici glinske i petrinjske pukovnije, ovisno o državama i vladarima kojima su pripadali, čuvajući teritorij ili sudjelujući u sukobima među narodima toga burnog doba, nosili su osnovne plavo-crveno-crno-bijele-zelene-smeđe pohodne (svečane) i kućne (svakodnevne) uniforme. „Glinjani“ i „Petrinjci“ razlikovali su se jedino po boji dugmadi: u I.. pukovniji imali su zlatne, a u II. pukovniji srebrne…
Ovo drugo jednosatno predavanje, tematski prošireno s opisom ratnih putova dviju krajiških banskih pukovnija, održao je profesor povijesti Vladimir Brnardić, inače urednik Dokumentarnih sadržaja na Hrvatskoj televiziji, uz ostalih odgovoran i za svakodnevni jutarnji i dnevno repriziran TV kalendar. Njegovo izlaganje popraćeno je nastupom Povijesne postrojbe I. i II. Banske krajiške pješačke pukovnija s desetero uniformiranih muškaraca iz Gline, Petrinje i Kutine, kojima je zapovjednik upravo V. Brnardić, a dozapovjednik i glavni operativac Mirfad Duraković iz Petrinje, barjaktar Antun Pintar, predsjednik HVIDR-a Petrinje, stalni partner ove postrojbe. Osnovana je 2016. godine, zastupa cijelu Sisačko-moslavačku županiju, zadnji put je sudjelovala na prošlomjesečnom predstavljanju naše Županije u Zagrebu, a u Petrinji će se postrojiti 18. svibnja na manifestaciji „Putovima bana Josipa Jelačića“.


Vrstu i namjenu osobnog naoružanja s izgledom odora krajišnika iz obje pukovnije, izrađenih prema originalnim fotografijama (postavljenih na izložbu u dvorani u Siska) posjetiteljima je na Filipu Kolariću iz Petrinje i Vanji Divljakinja iz Gline približio predavač-zapovjednik V. Brnardić, odjeven u jednaku vojnu odoru. On je opet u srijedu 10. travnja na istom mjestu prezenter „Povijesti Banske krajiške husarske pukovnije“, kojoj je svih godina, od samog osnutka do raspuštanja, zapovjedno mjesto bilo u Petrinji.
Iz ciklusa iste serije otkrivanja i približavanja povijesne baštine našeg kraja, prvo predavanje o rodovima vojske u Banskoj krajini u 16. i 17. stoljeću održala je prof. dr. sc. Nataša Štefanec, a svibnju će dr. sc. Alexander Buczynski otkriti tko su bili „Oštrostijelci i topnici na Banskoj krajini u 18. stoljeću“ dok će Tomislav Aralica izlagati o osobnom naoružanju banskih krajiških pukovnija 1741.-1815.
Tekst i foto: Antun Petračić

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here