Svinje uživo smrde, samo ne na tanjuru – ali Banijska šara ima veliku perspektivu u petrinjskom kraju

Autor:Miroslav Šantek

Danijel Jagić, mladi petrinjski poduzetnik kojeg zanima između ostalog i poljoprivreda i stočarstvo izračunao je koliko ima neobrađenih površina samo uz obalu Kupe u petrinjskom kraju. Brojke su kaže on zastrašujuće, a kad bi tome pridodali cijelu Baniju, katastrofalno stanje je pored nas. Živo i prisutno.Slična situacija je i sa stočarstvom. Prazna sela, ogromni prostori, nedostatak stanovnika, nedostatak mladih ljudi – svijet se od kraja rata jako promijenio. Kaže da svinje smrde uživo, ali ne smrde na tanjuru.To znači da bi trebalo raditi na tome da ljudi u petrinjskom kraju ponovno počnu uzgajati svinje baš kao nekad, kad nisu nikome smrdile.

Srećom, još uvijek ima ljudi koji se bave ovim poslom. Entuzijasti koji su prije pet godina krenuli u potragu za ostacima Banijske šare svinje koja je skoro u potpunosti nestala, suhim zlatom su platili par preostalih grla u jednom selu na Šamarici i krenuli u ponovni uzgoj. Napravili su udrugu Uzgajivača svinja “Banijska šara” i uz veliku pomoć Grada Petrinje uspjeli ovu svinju ponovno postaviti na noge i uz veliku proceduru uspjeli su da pasmina Banijske šare postane 3. autotohna pasmina u Republici Hrvatskoj. Jako dobar posao su odradili i sami uzgajivači kojih danas ima sve više – njih čak 23 se bavi uzgojem Banijske šare, a narudžbe za meso ovih svinja je ogromno – traže ih i u Karlovačkoj i Zadarskoj županiji , a i Slavonija je jako zainteresirana za Banijsku šaru.

Grad Petrinja je povećao iznose poticaja za banijsku šaru, tako da za svako uzgojno valjano grlo daje 1500 kuna po grlu, što je uz državni poticaj značajan stimulans uzgajivačima banijske šare svinje da dodatno imaju razlog polako prelaziti na tu pasminu – kaže Ante Marić, priv. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i imovinu Grada Petrinje. Tako je danas na prostoru parkirališta preko puta Gavrilovićevog nogometnog igrališta pored Petrinjčice održana već 4. smotra banijske šare svinje i izložba autohtonih pasmina svinja. U  drvenim torovima su zahrkale velike šarene krmače, a mali slatki, šareni praščići su bili veliki izazov djeci koja su ih odmah htjela podragati. Naravno, smrad svinja koji se širio zrakom ovim ljudima nije smetao. Oni su uzgajivači koji su građanima predstavili jednu od grana stočarstva od koje se može dobro živjeti i koja ima sigurnu budućnost. Među građane je došao i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović i sam sudionik i pomagatelj minulih događaja oko postavljanja na noge banijske šare i njenog priznavanja pasmine, a zahvalio je svima koji su ostali na ovom prostoru i krenuli u ovaj posao i izrazio nadu da će petrinjski kraj koji je tradicionalno ratarski i stočarski uz dobre poticaje ponovno oživjeti i podići se na višu razinu. Želimo da se uključi i priključi još više njih mi smo ovdje imali strategiju Gavrilovića koji nema ni jednu farmu i tražili smo izlaz da nam on bude partner međutim njega to nije zanimalo, građani Petrinje moraju znati da njega zanima uvoz da ga ne zanima ono što je autohtono zato smo se okrenuli prema onima koji su najsamostalniji slojevi društva i koji žele proizvesti i svaki proizvođač će imati veliki poticaj i kroz benefite koje Grad će dizati zajedno u sinergiji s Županijom jer bi Županija trebala dati jedan veći doprinos ovdje ove pasmine a da ne govorimo sa razine države, Vlade i resornih ministarstva.“– kaže Dumbović.

Svi posjetitelji su nakon zagledavanja u torove mogli u hladu pored nasipa, na postavljenim stolovima i klupama i probati prvoklasno meso ovih svinja u obliku kuhanih kobasica iz velike petrinjske tave. Kuhar Hajro sa svojim pomoćnicima je pripremio čak 100 kilograma kobasica. Svi su se dobro najeli, a raduje činjenica da polako iz godine u godinu sve više ljudi ulazi u ovaj biznis. Svinje su uvijek bile na Baniji i tamo bi trebale i ostati.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here