Domobrani Petrinje u Križevcima: Na proslavi dana i svetkovine 400 godina mučeničke smrti sv. Marka Križevčanina ( bivša kasarna postala gospodarsko razvojno središte)

Autor:Antun Petračić

Izaslanstvo ogranka Hrvatski domobran 1941.-1945. Grada Petrinje sudjelovalo je na 14. susretima udruge domobrana Hrvatske u Križevcima, održanih u subotu 7. rujna kao sastavnice višednevne proslave  dana i svetkovine 400 godina mučeničke smrti sv. Marka Križevčanina. Sedam članova predvodio je predsjednik ogranka Mirko Putrić, a bili su i Darko Dumbović, novoizabrani dopredsjednik Udruge Hrvatski domobran za cijelu Hrvatsku i Marica Đureković, članica Nadzornog odbora Središnjice udruge u Zagrebu.

Na velikoj i značajnoj križevačkoj svečanosti okupili su se još i članovi domobranskih udruga iz Lipika-Pakraca, Duge Rese, Sv. Ivana Zeline, Sv. Ivana Čvrsteca, Bistre  i domaćini iz Križevaca, kojima je predsjednik Franjo Markulin. Sve je pozdravio na zajedničkom objedu, a tom prilikom Mirko Putrić pozvao je domobrane u Petrinju 16. rujna  na središnje obilježavanje Dana sjećanja na poginule, nestale i umrle branitelje i civile u Domovinskom ratu i stradanje našeg grada u rujnu 1991.

Petrinjski domobrani uključili su se u crkveni dio subotnje svečanosti u čast mučeničke smrti ( u noći 6.- 7. rujna 1619. godine ) trećeg hrvatskog sveca Marka Krizina-Križevčanina, rođenog 1588. u Križevcima, studenta u Grazu  i Rimu, kanonika u Ostrogonskoj biskupiji, profesora i ravnatelja sjemeništa u Trnavi, u Slovačkoj, gdje je mućen i pogubljen, a 1955. proglašen svetim. Marko Križevčanin određen je zaštitnikom novo utemeljene Bjelovarsko-križevačke biskupije, čiji se blagdan slavi 7. rujna. Ovomjesečna svetkovina  protegla se na 15 rujanskih dana, a glavna u subotu slavila se misom na otvorenom na Trgu Josipa Jurja Strossmayera u središtu Križevaca, uz predvođenje kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i metropolite, deset biskupa i mnogo svećenika. Petrinjci su se uključili u svečanu procesiju kroz grad, a pozdravili  se s biskupom sisačkim Vladom Košićem i susreli nekadašnje župnike crkve sv. Lovre Stjepana Ptičeka i Krešu Žinića.

– Odlazak na križevačku proslavu jedna je od stalnih godišnjih obveza našeg ogranka. Redovno smo na komemoracijama u Bleiburgu, šumi Macelj, Jazovki, Crnom Potoku kraj Našica, Žicinoj šumi povrh Petrinje, na  sjećanjima u Udbini, Staroj Gradiški, Škabrnji ili Vukovaru. Neizostavno smo i na svim memorijalno- spomeničkim manifestacijama u Petrinji, a prvo iduće hodočašće slijedi nam već 14. rujna na posvetu novosagrađene crkve u Zrinu- kaže predsjednik ogranka Mirko Putrić.

( PS osobno novinara: Križevci su jedan  od najstarijih srednjovjekovnih gradova sjeverne Hrvatske, spominjan već 1193. godine u ispravama kralja Bele III. U početku je podijeljen na Gornji i Donji Križevac, a Gornji grad  1252. dobiva povlastice slobodne kraljevske varoši. Razmirice između dva grada traju do 1752. kada carica Marija Terezija ujedinjuje dva Križevca u jedan, a kroz povijest ovdje se održava 30-tak hrvatskih državnih sabora, među kojima i onaj iz 1397. zapamćen kao Krvavi. Kralj Sigismund  na prijevaru je dao ubiti hrvatskog bana Stjepana Lackovića, a to umjetnički 1914. ovjekovječio znameniti hrvatski slikar Oton Iveković velikom slikom koja se čuva u drevnoj crkvi sv. Križa.

Križevačkim obzorjem dominira čak osam crkvenih tornjeva, ovdje je i sjedište grkokatoličke biskupije za cijelu Hrvatsku. Čuveni su vinski običaji po regulama Križevačkih statuta, nadaleko je znana pučka svečanost, trodnevna kulturno- povijesna manifestacija na spomen pomirdbe križevačkih purgera i kalničkih šljivara Križevačko veliko spravišče, a djeluje i Križevačka djevojačka straža,  jedina takva povijesna postrojba na svijetu, koja vuče korijene iz srpnja 1848. godine kada je bana Josipa Jelačića na proputovanju kroz Križevce čuvala straža djevojaka, domorodnih Križevčanki…

Po urbanoj arhitekturi i izgrađenosti ovo je klasični starohrvatski građanski grad s nizom prelijepih, zanimljivih, vrijednih, velebnih, sačuvanih, održavanih i njegovanih građevina sa starinskim izgledom i izradom pročelja. Ovdje nije odmetnička srpska pobuna  rušila i razarala, Križevci su u osnovi jednaki iz osobnog pamćenja od prije točno 50 godina. Ovdje sam, naime proveo 1,5 godinu, na odsluženju ondašnje JNA veziste-radiotelegrafiste.

Legenda petrinjskog novinarstva, novinar PS portala Antun Petračić Toto je i životno vezan za ovo mjesto

Do Domovinskog rata u Križevcima  je postojao taj Garnizon JNA s Motoriziranim 905. tenkovskim pukom, a sada su tek tragovi od ondašnje zbilje. U velikom kompleksu usred grada Hrvatska je izgradila novu srednju školu, dom za stare osobe, zgrade i urede moderne tehnologije i druge javne sadržaje. Maknuta  je vojnička žičana ograda, a zadržano parkovno drveće i zelenilo, i na rubu samo je nekadašnja ulazna „kapija“ i – „moja“ zgrada s dugačkim hodnicima i spavaonicama za po 50 vojnika na metalnim krevetima na kat. Kažu domaćini da se planira i gornji prostor toga objekta urediti za  civilne namjene…

Novo drugačije okružje, a nezaboravne uspomene!  Ondašnje Križevce nosim u srcu i zbog dobrih sjećanja na domaće civile, ljude i poznanike, a iz sadašnjosti preporuka  odgovornima našeg grada da za Petrinju primjene sve ono vidljivo, dobro, posebno i lijepo iz K-ca. A toga je na pretek! )

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here