Održana Prva Konferencija poduzetničkih potpornih institucija

Prema ponuđenim podatcima HAMAG-a u Hrvatskoj djeluje 169 poduzetničkih potpornih institucija. Danas, 13. rujna 2019. u organizaciji i prostorijama sisačkog PISAK-a održana je Prva Konferencija poduzetničkih potpornih institucija na temu Razvoj i unapređenje usluga prema poduzetrnicima u poduzetničkim inkubatorima/tehnološkim parkovima a u sklopu projekta „Startaj s PISKOM“ kojeg je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ a u ime korisnika projekta Applied Cermics d.o.o. Organizator i moderator Konferencije u ime domaćina sisačkog PISAK-a voditeljica projekta Poduzetnički inkubator Sisak – PISAK Krunoslava Kosina Milutinović ponosno je dočekivala mnogobrojne goste, i same uglavnom, zaposlene u poduzetničkim potpornim institucijama, kojima je ova Konferencija prvenstveno i namjenjena, pred novouređenom peterokatnicom sisačkog PISAK-a u impresivnom okruženju istinske prirode – bujne hrastove šume. Još prije samo godinu dana kada smo posljednji put svratili ovdje u bivši željetarin Institut uređeno je bilo samo prizemlje gdje je i danas smješten KUL-IN i prvi kat gdje su već radili prvi korisnici PISAK-a. Glavni cilj konferencije bio je okupiti suradnike u projektu i poduzetničke potporne institucije iz cijele Hrvatske na jednom mjestu upravo radi međusobnog umrežavanja, razmjene iskustava know-how, kreiranja mjera za poduzetnike i iskustva u provođenju istih.


Gospođa Kosina Milutinović pozdravivši sudionike iste je upoznala s PISAK-om kao projektom tvrtke Applied Ceramics kao društveno odgovorne kompanije inkubatorom u cjelosti financiranim privatnim sredstvima što je jedinstveno. PISAK je započeo 2008. godine s tvrtkom Applied Ceramics da bi 2012. godine pokrenuo KUL-IN, kulinarsku akademiju. I ako su mnogi izrazili čuđenje i skepsu što se vrhunski svjetski cheff-ovi uče svom kulinarskom umijeću na kontinentu uspjesi Akademije pokazali su da je njeno pokretanje bilo pun pogodak. 2014. startao je PISAK odmah popunivši kapacitete a o uspješnosti ovog projekta ovori sama činjenica da su novouređeni prostori trostrukog kapaciteta od dosadašnjeg već zauzeti. Ove godine startali smo s projektom „Startaj s PISKOM“ u čiju uspješnost ne smijemo sumnjati obzirom na zainteresiranost i dosadašnje rezultate. Gospođa Kosina Milutinović nastavak uspješnosti projekta vidi u činjenici daljnje ekspanzije razvoja Siska kroz poduzetništvo jer, smatra, poduzetništvo može biti kotač lokalnog ekonomskog razvitka.
Andreja Šeperac zamjenica direktora SI-MO-RA d.o.o. i voditeljica projekata za EU nazočne je upoznala s Poduzetničkim inkubatorom PISMO Novska koji bilježi svoje prve velike uspjehe prvenstveo u IT industriji kroz razvoj geaming industrije. I Novska je uredila jednu zgradu u kojoj je već „gužva“ a vjeruju ubrzo će biti završena i druga što će uvelike povećati kapacitete ovog malog grada SMŽ. Dosadašnji rezultati, posebno u ovom netom „otkrivenom“ poslu računalnih igara nude nadu za intenzivan razvoj i zapošljavanje posebnog mladih. Pored potpore u osnivanju start-upova, evekolike pomoći u „plivanju“ kroz poduzetničke vode oni poseno vode brigu oko edukacije novih poduzetnika ali i kroz činjenicu da su ima u samom Inkubatoru ponudili najnoviju i najmočniju tehnologiju i tehniku nužnu za njihov razvoj.
Razvojni centar i tehnološki park Križevci sudionicima Konferencije predstvio je direktor Tihomir Hodak naglasivši da oni djeluju u prostoru bivše, napuštene vojarne koja im je, prva u Hrvatskoj ustupljena tako da danas imaju impresivan i, što je posebno važno, popunjen prostor koji se može koristiti samo za stvaranje novih vrijednosti.
Posebna zanimljivost koju bih istaknuo iz izlaganja gospodina Hodaka je činjenica da su na „tvrdi“ krov zgrade postavili solarnu elektranu koja ovom objektu omogućava potpunu energetsku neovisnost. Plan je djelomično već u realizaciji da se na isti način osigura energetska neovisnost i ostalih zgrada Tehnološkog parka ali i svih objekata u vlasništvu i korištenju Grada.
Kroz obrazlaganje oko izgradnje i upotrebe obnovljivih izvora energije potaknuta je diskusija na tu temu iz koje se je došlo do saznanja da se ovom tehnologijom bave ili počinju baviti i neki drugi tehnološki parkovi za što se nije znalo kao niti za činjenicu da je pitanje dana kada će prvi solarni paneli „izaći“ iz proizvodnih hala Applied Ceramics. Upravo u toj diskusiji pokazala se sva velika vrijednost ovakvih susreta gdje se povezuju poduzetnici, ideje i, općenito, pozitivna energija i znanje koje je, kako reče Kruna KM: „Jedina vrijednost koja se množi djeljenjem.“
Maja Galić iz Osijeka kao predstavljačica iskustava tzv. „velikog grada“ upoznala nas je s tehnološkim parkom BIOS Osijek te uspješnom i plodonosnom suradnjom s osječkim Sveučilištem. Naravno, i njima nedostaje prostora pa su u fazi izgradnje prostora u koji su namjeravali smjestiti IT sektor koji je, na neki način, prevladavajući u njihovom tehnološkom parku. Reakcija „kompjuteraša“ je da bi oni željeli ostati gdje jesu. Upravo ta činjenica govori o sinergiji poduzetni koju svi naglašavaju i koja je jedna od večih vrijednosti ovakvih parkova.


Praktički, mimo tehnološkog parka, spomenula je, stvara se neformalna grupa „Osijek softwarw city center“ sa svojim impresivnim rezultatima u IT sektoru koji je prerastao tehnološki park ali je, itekako, potpora novim start-upovima iz tog područja.
Magdalena Dovečer voditeljica službe za podršku iz Sektora za razvoj i podršku korisnicima HAMAG-BICRO-a predstavila je razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija BOND čime će se uvelike poboljšati komunikacija i razmjena informacija između postojećih 169 potpornih institucija ujedno upoznavši nazočne s mogučnostima koje pruža HAMAG-BICRO.
Kao osobi koja je skoro 20 godina „plivala“ u poduzetničkim vodama čini se da se konačno u Hrvatskoj naziru obrisi poštivanja poduzetnika kao važnog i ključnog faktora razvoja na svim razinama. Zanimljiva je opaska i jednog sudionika koji se je upitao zašto se poljoprivrednik ne smatra poduzetnikom. Naime, pita se, zar on ne radi na svojoj zemlji, ne proizvodi korisne proizvode koje dijeli-prodaje drugim korisnicima i općenito je društveno koristan. Zar to nije osnovna potka poduzetničkog imena? Iz onog što danas čuh nadam se i vjerujem, posebno jer su to izgovorili listom mladi ljudi, da će ubuduće poduzetništvo zauzeti zaslužno mjesto na ljestvici društveno korisnog uz sve veću potporu društva i same politike koja kad-kad glavinja između nekih nama običnima nevidljivih čunjeva a to mislim iz razloga jer niti danas nitko iz politike nije svratio čuti iz prve ruke iskustva „koja život znače“ i ako su svi kazali da „imaju potporu politike“ nada se da rečeno nije zbog činjenice „ne pljuj ruku koja te hrani“. A bilo je što čuti.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here