Rembrandt, Autoportret, 1638

Autor: Aleksandar Olujić
Fotografije: izvor Grafička zbirka NSK / GKD

ZAGREB – Večeras, 19. rujna 2019. u 19 sati, se u Galeriji Klovićevi dvori svečano otvara izložba ‘Linija ljepote – trag nadahnuća’ posvećene stotoj obljetnici osnutka Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Iako su grafike i crteži bili od samog osnutka sastavni dio njenog fundusa, Grafička zbirka kao samostalna jedinica unutar Knjižnice osnovana je zahvaljujući inicijativi Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetničkih i historičkih spomenika i umjetnika grafičara iz 1918. koju su potpisali Menci Clement Crnčić, Bela Čikoš Sesija, Branko Šenoa, Ljubo Babić, Ferdo Kovačević i Tomislav Krizman, koji su i sami bili među prvim važnim darovateljima. Temelj zbirke činili su crteži i grafike iz 15., 16. i 17. stoljeća, ukupno njih 7752, što ih je sakupio Johann Weichard Valvasor a koju je 1690. otkupila Metropolitanska knjižnica Prvostolnog kaptola zagrebačkoga, da bi istu 1914. predala Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na 50 godišnju pohranu.

Ljubo Babić,,Kastiljanski pejzaž, 1920

Od 1919., kada je odlukom Povjereništva za bogoštovlje i nastavu utemeljena i ušla u sastav Sveučilišne knjižnice, do danas fond Zbirke narastao je na oko 200.000 jedinica građe što ju, uz to što je najstarija, čini i najvećom zbirkom ove vrste u Hrvatskoj. Uz crteže, grafičke listove, grafičke mape, ex librise, Zbirka od šezdesetih godina 20. stoljeća prikuplja i plakate, razglednice i ovitke knjiga, a uz izgradnju fonda, koji sadrži i bogatu vlastitu knjižnicu, u sklopu svog djelovanja Zbirka objavljuje brojne likovne monografije, kataloge i grafičke mape. Rembrandt van Rijn, Pablo Picasso, Julije Klović, Andrija Medulić, Slava Raškaj, Menci Clement Crnčić, Nevenka Arbanas, Vilko Gecan, Max Pechstein, Oskar Kokoschka, Nives Kavurić Kurtović, George Grosz, Andrija Maurović, Jadranka Fatur, Edo Murtić…, samo su neka od imena velikana hrvatske i svjetske umjetnosti čiji radovi su sastavni dio Grafičke zbirke. Među svim tim bogatstvom trebalo je izabrati 250 djela koja se pokazuju na ovoj izložbi.

George Grosz,Tierlieb, oko 1922

„Naziv izložbe (‘Linija ljepote – trag nadahnuća’) upućuje na imaginarnu vremensku liniju koja teče više stotina godina te simbolično u prostoru i vremenu povezuje vrijedna umjetnička djela i ljepotu baštine okupljene u fondu Zbirke, ostavljajući tako trag intimnih promišljanja brojnih nadahnutih umjetnika ovjekovječen na papiru“, rekla je voditeljica Grafičke zbirke Tamara Ilić Olujić.

Andrija Maurović, Ulica, 1930-1940

Izložena djela prikazana su kroz šest cjelina, čiji su naslovi preuzeti s prikazanih djela i nekad jasno, a nekad skriveno, upućuje na središnju poveznicu cjeline. Tako je u cjelini „Terra magica“ prikazan pejzaž, „Dvije ovce i jarac na odmoru“ predstavlja svijet životinja, a „Eva i Adam“ čovjeka kao vječnu umjetničku inspiraciju, „Živa slikovnica“ prikazuje grad u kojem se čovjekov život najdinamičnije ostvaruje, „SM2“ obuhvaća djela apstraktne umjetnosti, dok „Čitajte između redova“ priča o dualizmu slike i riječi.

Zlatko Prica, list iz mape Jama, 1982

„Izložbom se, također, nastoji podcrtati stoljetna briga nad očuvanjem postojanosti papira, nositelja umjetnikova nadahnuća, tako krhkoga i podložnoga utjecajima“, napisala je Tamara Ilić Olujić u uvodu kataloga izložbe.

Autorice izložbe su voditeljica Zbirke Tamara Ilić Olujić, više kustosice Maja Karić i Charlotte Maria Frank, te viša knjižničarka i kustosica Vesna Vlašić Jurić.

Kustosica izložbe je Iva Sudec Andreis.

Izložba će biti otvorena do 3. studenog 2019. godine.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here