Halloween

Autor: A. Olujić

Ovih nas dana sa svih strana vabe reklame trgovačkih lanaca kao i one raznih klubova i ugostiteljskih objekata, a sve u sebi sadrže naziv Halloween. Danas je opće poznato da se taj pojam odnosi na noć uoči blagdana Svih svetih, kao i to da se te večeri ljudi maskiraju najčešće u strašne i jezive likove. Znamo i to da se ovaj običaj posljednjih desetljeća na krilima popularne kulture iz Amerike proširio velikim dijelom kugle zemaljske, pa tako i kod nas. No, prije nego obučemo kostime i uputimo se na neki Halloween Party riječ, dvije o nastanku jednog od najpopularnijih praznika današnjice.

Nekoć davno keltska plemena nastanjena na području današnje Velike Britanije, Irske i Francuske slavila su Samhain. U to doba godine goveda su se vraćala s ljetnih pašnjaka, a stoka klala i meso se spremalo za zimu. Proslavom se obilježavao kraj vremena žetve i početak tamne polovine godine, a slavilo se od zalaska sunca 31. listopada do zalaska sunca 1. studenog. Naziv Samhain je bio uvriježen u Irskoj, Škotskoj i na Isle of Man, dok su ga u Walesu zvali Calan Gaeaf, u Cornwallu Kalan Gwav, a u Bretanji Kalan Goañv.

Kelti su vjerovali da se na taj dan lako može prijeći granica između svijeta živih i svijeta mrtvih, što je značilo da nadnaravna bića (aos si) i vile lako mogu doći u naš svijet, te da duše umrlih predaka mogu posjetiti svoje domove. Vjerovalo se kako zahvaljujući njihovom prisustvu druidi mogu bolje predvidjeti budućnost. Aos si je valjalo umilostiviti, pa se u tu svrhu vani ostavljala hrana i piće, a za duše umrlih predaka se ostavljalo prazno mjesto za stolom. Palili su se krijesovi za koje se vjerovalo kako njihov plamen, dim i pepeo imaju moć zaštite i pročišćavanja, dok se plamenu još i pripisivalo da pomaže snazi rasta i sprečava utjecaj truleži, mraka i zime. Tijekom svetkovine oblačili su se kostimi od životinjskih koža s glavama i izvodile igre i proricanja budućnosti najčešće vezana za smrt i brak.

Rimskim osvajanjima keltskih područja došlo je do miješanja običaja i spajanja svetkovina, te su tako rimska proslava duša mrtvih, Feralia, kao i svetkovina u čast božice vrtova i voća, Pomone, i keltski Samhain vremenom pretočili u jednu svetkovinu. Pretpostavlja se kako današnji običaj da se na Halloween priređuje igra u kojoj učesnici pokušavaju iz vjedra punog vode zubima izvaditi jabuku ima veze s proslavom u čast Pomone, budući je jabuka njezin simbol.

S dolaskom kršćanstva imena praznika su se promijenila, a uvedene su i nove praktike. 835. godine je na traženje irskih svećenika praznik Svih svetih prebačen s 13. svibnja na i 1. studeni, mada doduše neki smatraju da se to dogodilo zbog utjecaja njemačkih svećenstva pošto su i Germani i Kelti tradicionalno odavali počast mrtvima početkom zime. Budući da od ranokršćanskog doba u Crkvi u noći prije najvećih blagdana postoji običaj bdijenja, keltski praznik stopio se s kršćanskim praznicima Svih svetih i Dušnim danom i tako je nastalo trodnevno obredno slavlje (triduum). U srednjem vijeku je zabilježeno da u proslavi na All Hallows’ Evening sudjeluju maskirane osobe koje su u grupama išle od vrata do vrata obično recitirajući stihove ili pjevajući, a za uzvrat su dobivali hranu i piće.

Vremenom su maske postale grotesknije, a postalo je uobičajeno zbijati šale i praviti smicalice. Kako bi povećali grotesknost maski nosili su svjetiljke napravljene od izdubljene repe iz čega se vremenom razvio običaj jack-o’-lantern, odnosno izrade svjetiljke od izdubljene bundeve koja se izrezuje  u komičan ili strašan lik. Uz svjetiljku je vezana priča o lukavom, ali škrtom kovaču Jacku koji je uspio prevariti vraga, ali je nakon smrti zbog grešnog života dospio u pakao. Da mu se osveti za prevaru vrag ga je poslao u najdublji mrak davši mu samo jednu žeravicu, no lukavi Jack je iz džepa izvadio repu izdubio je i u nju stavio žeravicu te se opet izvukao iz nevolje. Po Britaniji, Njemačkoj, Flandriji i Austriji proširilo se da ljudi obučeni u crno tu večer hodaju ulicama i zazivaju dobre kršćane da se sjete jadnih duša te se raširilo pečenje i dijeljenje kolačića. Tako su to u Velikoj Britaniji sitni okrugli kolačići s urezanim križem (Soul cakes – hrv. kolačići za duše), a u Njemačkoj mala peciva – prutići (Seelen – hrv. duše). Sličan običaj postoji u Italiji gdje rade favette, ali i kod nas za blagdan Svih svetih peku kolačiće, poznate su tako šibenske favete i splitski bobići, kolačići od badema i šećera. Dijeljenje tih kolačića poticala je i Crkva kako bi se suzbio još uvijek prisutan paganski običaj ostavljanja jela i vina za duhove.

Irski i škotski iseljenici donijeli su ovaj običaj sa sobom u Novi svijet i on se, usprkos protivljenju puritanaca, tijekom 19. stoljeća počeo širiti Amerikom te su ga početkom 20. st. slavili svi bez obzira na rasu, vjeru ili socijalni status. Osobito je popularan među djecom koja te večeri idu zamaskirana od kuće do kuće uzvikujući: Trick or treat? (Prevara ili poslastica?), tražeći slatkiše. Fraza sadržava opomenu vlasniku kuće da će mu napraviti psinu ukoliko ne dobiju poslasticu. Također je običaj da se tu večer pričaju horror priče i gledaju horror filmovi. No, toga dana i odrasli dolaze na svoje pošto se na sve strane priređuju Halloween Parties, a njih ima svakakvih: od kućnih zabava za društvance do megaparties na kojima sudjeluje i po nekoliko tisuća ljudi.

Dobra vijest je da, ako volite takve zabave, ne morate ići preko bare jer ih se, kao što rekoh na početku, veliki broj organizira i kod nas u Hrvatskoj. Ako ne znate gdje se održavaju, trebate samo kliknuti par puta mišem, a nije kasno niti nabaviti ili napraviti kakvu cool masku/kostim i:

Happy Halloween!

 

 

 

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here