JESEN U GALERIJI STRIEGL – IKONOKLAZAM ANTONIJA GRGIĆA

Autor: Ljiljana Lekanić-Kljaić
Fotografije: izvor Gradska galerija Striegl

Živost i obilje događaja su prepoznatljive za galeriju Striegl. U rujnu je bilo baš svjetski. Prvo izložba Ikonoklazam Antonija Grgića. Imala sam rijetku priliku da mi autor ponovi priču sa otvaranja izložbe, jer sam pobrkala termine i došla kad je već službeni dio završio. Antonio mi je vrlo interesantan sugovornik blizak po razmišljanjima.

Ikonoklazam se kao struja javlja u 7. i 8. st. u Carigradu s namjerom uništenja svih svetih slika (ikona), jer su se pristaše bojale da bi štovanje slika moglo odvesti u idolatriju (smatra da je slika ili kip božanstvo samo). Leon Treći zabranjuje sve slike osim s likom Krista i javnom i privatnom štovanju slika prijeti smrću.

Antonio Grgić ‘Ikonoklazam’ / foto: izvor Gradska galerija Striegl

Rušenja spomenika su uobičajena u svakom dobu, a naše je vrijeme posebno bremenito destrukcijom. Čini se da je destrukcija jača od kreacije. Razlog tomu je što se umjetnička djela doživljavaju kao simboli i ikone koje se obožavaju i daju im se proizvoljna značenja. Autor ističe da je sudbina svakog idealiziranja i idolopoklonstva devaluacija. Postavlja pitanje je li destrukcija novi početak, ponovna kreacija. Pitanje svih pitanja je tko ima monopol na sliku budući da ju je nemoguće kontrolirati pogotovo danas. Borba za sliku simbolički završava rušenjem Berlinskog zida koji označava kraj hladnog rata i nestanka komunističkih režima u istočnoj Europi. Na destabiliziranom Balkanu bjesni sukob pred vratima Europske zajednice i događa se kulturocid nevjerojatnih razmjera.

Izložbom u Sisku Grgić osvještava ikonoklazam u kontekstu spomenika Debeli brijest, autora Želimira Janeša u Brezovici. Razaranje djela je reverzibilno: ikonoklazam je usmjeren prema rušitelju, jer ne zna koliki dio sebe gubi rušeći ga. Spomenik u Brezovici ostao je bez kompletnog skulptorskog inventara od bronce. Autor u Galeriju donosi fragmente s mjesta rušenja, suočavajući gledatelja s izvornim materijalom, pa i sam postaje ikonoklast. Čudno je kako rupice u zidu mogu biti potresne: tragovi su to rupa od izvađenih dijelova spomenika. Sastavni dio izložbe je i zvučni zapis autorovog predavanja.

 

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, sherajte, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here