Ne propustite pogledati etno izložbu Božić u Petrinji: Unikati iz obiteljskog blaga Nene Bogdanića, Hrvoja Tome Bešlića i Zvonimira Martinovića

Autor Antun Petračić

U ovim adventskim  danima pred Božić i doček Nove godine, petrinjska Galerija Krsto Hegedušić „mjesto  gdje kultura živi“ ( kako za taj dio svoje ustanove kažu u Hrvatskom domu) doista je prostor kojeg treba pohoditi.  U njem je postavljena etno izložba Božić u Petrinji, potrajat će do 6. siječnja 2020., a otvorenje je organizirano posebno svečano i prigodno, uz pokazivanje tradicijskih običaja i pučki ugođaj vezan uz ove dane prosinca.

Pokraj bogato uređenog, ukrašenog, opremljenog i popunjenog Božićnog  stola, uz domaćinski par u narodnim nošnjama, svirali su tamburaši i pjevali mladi iz Folklornog  ansambla Petrinjčica, a drugi puta u kratko vrijeme starinski običaj Petrinjski betlemaši izvela novo uvježbana skupina djevojčica iz ovog ansambla.  Ophodnju po kućama, uz čestitanje na Badnjak, koje se počesto oduži sve do mise polnoćke, naučile su mlade članice folklornog društva, Ines Jurić-Murtić (u ulozi Boga),Tia Tonković (Adam),  blizanke Ana i Marija Čleković (Eva i anđeo) i Tinka Škrinjar (Vrag).

Tako će se ovo čestitanje karakteristično za Petrinju (osobito Gajevu ulicu, po nekadašnjem nazivanu Nova cesta) trajno sačuvati od zaborava, kao što je iz prošlosti ostalo niz pisanih materijala, knjiga, brošura, publikacija, audio i video kazeta, digitalnih nosača zvuka i sličnog o Božiću u Petrinji, također postavljeno i predstavljeno u sklopu ove izložbe. U staklenim vitrinama na uvidu su, uz ostalo, originalni dokument o priznanju Petrinjskih betlemaša za nematerijalno kulturno dobro, te sačuvan scenarij Petrinjski Božić, autora prof. Milana Dujnića, kojeg je  HPD Slavulj izravno izveo 26.XII 1938. (vlasništvo Vere Arnautović Štajcar). Pokazano je i bogatstvo etno baštine prigradskog sela Hrastovice.

Najveći  prostor Galerije Krste Hegedušića zauzele su četiri originalne Betlehemske jaslica od  trojice vlasnika: Nene Bogdanića iz Turkulinove ulice, Hrvoja Tome Bešlića iz Kaniže i Zvonimira Martinovića iz Gajeve. Svatko od njih na otvorenju je  opisao i predstavio svoje vrijedno kućno i obiteljsko blago.

-Nekad sam jaslice slagao s ocem, pa s djecom, a sada ih slažem s unucima. Ne znam tko više uživa, ja ili oni. Postavio sam ovdje i jaslice koje je pokojni otac Vlado napravio od kartona, a bitno je kako je  uvijek, pa čak i ispod debelog snijega, pronalazio mahovinu. I ja sam zadržao takvu tradiciju, u jaslice uvijek stavljam mahovina. Svake godine nešto dograđujemo, dorađujemo, unuci slažu, a ja uživam zajedno s njima- rekao je Z. Martinović- Mika.

–  Hvala svima vama koji  ste došli vidjeti ovaj čarobni svijet naše tradicije. Moje jaslice prikazuju stari život Petrinjaca, kakav je nekada bio kod poljodjelaca i u obrtnika lončara, pintara, kolara, kovača, mesara, pekara, čeredara… Izradio sam drvene korablje po knjizi Hrvatska korablja, Davora Salopeka, ovo su izgledi  autentičnih kuća ovog našeg pokupskog dijela. Doma imam još toliko puno jaslica za samostalno popuniti cijelu ovu Galeriju – kazao je N. Bogdanić. U popratnom katalogu dodatno je tekstom proširio povijest jaslica u Hrvatskoj, uz podatak kako je pri Etnografskom muzeju u Zagrebu utemeljena Udruga prijatelja hrvatskih božićnih jaslica, kojoj je član od početaka 2004. i redovno sudjeluje na skupnim godišnjim izložbama.

Hrvoje Tomo Bešlić svoje prve jaslice složio je u obiteljskoj kući još prije Domovinskog rata, a povratkom u rodni grad htio je supruzi, djeci i Gradu ostaviti nešto trajno i vrijedno. Došao je na   ideju napraviti likove jaslica prema petrinjskoj pučkoj pjesmi Sadila sam, sadila sam, ružmarin zeleni.

– U toj pjesmi progovara se o našim “firtlovima”, toponimima Grada Petrinje, spominju se Kanižanci “svi pijanci”, Majdančani  “pečenjari” i Isuseku nose janjce, Cestovljani svi “lončari, što imaju sve za bajsu daju”, Dugovolci su svi “repari”… Zbog toga su kao figure nezaobilazni lončar Mata Stanešić, pokojni djed Ivan Bešliš kao pastir, oblikovani  su moja kćerka Paula, nećak Lovro Demo, supruga novinara Tote je model za Dugu ulicu, jer je prava stamena Petrinjka. Ona Isuseku nosi plodove povrća na poklon. Ove jaslice od petrinjske “zemle” kod Mate Stanešića izradila je akademska kiparica Edita Merle – o svojoj unikatnoj, vrijednoj i čuvanoj, a već u  javnosti pokazanoj keramici izvjestio je Tomo Bešlić.

Autor cjelokupne etno izložbe sastavljene od tri dijela je umirovljeni povjesničar, istražitelj petrinjske prošlosti Ivan Rizmaul, koji je podsjetio kako je u svibnju 2015. običaj Petrinjski betlemaši Ministarstvo kulture proglasilo  nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske, a predložio da se ustali trajna i stalna izložba jaslica svih ostalih Petrinjaca, koji ih izrađuju obiteljski i za svaki Božić postavljaju u svojim kućama.

– Bilo bi dobro kada bi se u Petrinji osnovao i Odbor  Udruge prijatelja hrvatskih božićnih jaslica – također je na otvaranju izložbe Božić u Petrinji predložio  I. Rizmaul.

Još je obznanio kako će se u četvrtak 19. prosinca u 11,10 sati na Prvom programu HTV premijerno emitirati dokumentrani film o Petrinjskim betlemašima, za emisiju pučke i predajne  kulture snimljen lani u ovo vrijeme.

Na izlazu iz Galerije posjetitelji su posluženi pravim domaćim božićnim kolačima i žesticama, spravljenih po starim petrinjskim receptima i naslijednim obiteljskim recepturama.

 

 

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here