Hrvatska premijera drame Heinera Müllera ‘Cement’ uskoro u ZKM-u

Autor: Aleksandar Olujić

U Zagrebačkom kazalištu mladih će u režiji Sebastijana Horvata 13. ožujka 2020. biti po prvi puta u Hrvatskoj izvedena drama „Cement“ Heinera Müllera.

Müllerova drama nastala je na temelju istoimenog romana Fjodora Gladkova iz 1924., rusko-sovjetskog pisca kojemu je baš ovaj roman najpoznatije djelo i smatra se temeljnim djelom socrealizma.

„Cement“ je priča o povratku glavnog junaka, crvenoarmejca Gleba Čumalova, kući nakon svršetka Oktobarske revolucije. Čumalova se velika očekivanja o sreći, ljubavi i poletnom radu a ne tlaci u staroj tvornici razbijaju na hridima surove zbilje uzrokovane tranzicijom zemlje u novu, komunističku državu sa svim posljedicama koje takva promjena nosi. Tvornicu cementa u kojoj je prije rata radio zatiče pustu i zatvorenu, stari ga drugovi ne poznaju, a žena kojoj se s čežnjom vraćao postala je hladna i daleka nova sovjetska žena kojoj je revolucija donijela emancipaciju i njeno srce ne kuca više za njega. Povrh svega, vlada i velika glad, kojoj kao žrtva pada njihova kćer. Osim toga, Čumalov u nastojanju da oživi proizvodnju u tvornici mora surađivati s inženjerom koji ga je nekoć maltretirao, da bi na kraju sve zasluge za to pobrao netko drugi.

Zanimljiv je podatak da je Fjodor Gladkov 1918. bježeći kao boljševik od „bijelih“ našao utočište među radnicima tvornice cementa, tako da u romanu ima i autobiografskih elemenata.

Dok su kod Gladkova prisutne sovjetske ideje poput veličanja boljševičkog morala i planske privrede provođene kroz petoljetke, Heiner Müller je u svojoj drami, uvodeći elemente antičke drame, progovorio o općeljudskim problemima, ne štedeći pritom nimalo socijalistički poredak. Očite su poveznice s Odisejevim povratkom, oslobađanjem Prometeja ili Medejinim komentarom. Naime Müller je u svojim djelima zbog cenzure u DDR-u često pribjegavao antičkim citatima, budući je više njegovih djela bilo zabranjivano u Istočnoj Njemačkoj.

Iako je „Cement“ sa slomom komunizma izgubio na nekadašnjoj političkoj „eksplozivnosti“, motivi borbe za ideale, podnošenja vlastite žrtve za više ciljeve, borbe za  bolje sutra i za ljubav svog života vječni su. Uostalom, kako je rekao Sebastijan Horvat: „Cement je jedna od najvećih ljubavnih priča svjetske dramske književnosti.“

‘Cement’ / foto: ZKM

Heiner Müller (1929.–1995.)

Pisac, dramatičar, redatelj, intendant. Za mnoge je bio i ostao legenda DDR-a. No, Müller nije bio poslušni aparatčik sistema, dapače. On je bio prije svega europski intelektualac, ljevičar s vrlo kritičnim stavovima prema Zapadu i civilizaciji kakvu je isti propagirao, ali isto tako nije mu se sviđao niti sistem kakav je bio u DDR-u, iako mu je bio lojalan do kraja. Bio je čovjek koji je stajao iza svojih uvjerenja i koji je imao hrabrosti biti „kontra struje“ i u komunističkoj diktaturi, ali i u „zapadnoj demokraciji“. Zbog kritičkih stavova koji su se lako mogli iščitati u njegovim djelima, u DDR-u je više njegovih drama i insceniranja bilo zabranjivano (Die Umsiedlerin; Mauser; Der Anfang; Die Hamletmaschine…), ali on usprkos toga nikada nije želio napustiti zemlju, mada je u 70-tim praktično istovremeno živio i u BRD-u i u DDR-u. Na zapadu je bio slavljen, ali i kritiziran, naročito poslije pada Berlinskog zida kao netko tko poslije toga nema više što reći. Povijest će pokazati da oni što su tako mislili i govorili nisu bili u pravu.

Müller  je osim drama pisao i pjesme i prozne tekstove. Osvojio je desetak književnih nagrada, među kojima Heinrich-Mann-Preis 1959., Georg-Büchner-Preis 1985. i  Kleist-Preis 1990., a posthumno Theatarpreis Berlin. Od 1956. do 1989. postavio je na pozornicu velik broj kazališnih tekstova, a jedna od najčuvenijih njegovih režija je svakako Hamlet/Maschine iz 1990., kada je u sedam i pol sati dugu izvedbu Shakespeareova Hamleta ubacio, kao predstavu u predstavi, svoj tekst Die Hamletmaschine iz 1977.godine. A, ne mogu ovdje ne spomenuti kako je njegovo postavljanje Wagnerove opere Tristan i Izolda u Bayreuthu 1993. bilo prava senzacija o kojem se i danas priča kao o legendarnom.

Nekoliko dana nakon smrti Heinera Müllera (umro je 30. prosinca 1995.) u „Berlinskom Ansamblu“ (Berliner Ensemble) okupile su se tisuće ljudi, među kojima je bio veliki broj pisaca, glumaca i redatelja, koji su sudjelovali u višednevnom čitalačkom maratonu posvećenom najvećem dramatičaru njemačkog govornog područja poslije Bertolta Brechta. Ovakva počast nije do tada dana ni jednom drugom aktualnom autoru što najbolje govori o tome koliko je bio cijenjen i uvažavan od struke i publike istovremeno.

ZKM

Heiner Müller

‘CEMENT’
(prema Gladkovu)

Redatelj:
Sebastijan Horvat

Glume:
Rakan Rushaidat, Sreten Mokrović, Ugo Korani, Nataša Kopeč, Petra Svrtan, Milica Manojlović, Tina Orlandini, Barbara Prpić, Pjer Meničanin, Dado Ćosić, Vedran Živolić, Toma Medvešek, Mateo Videk, Milivoj Beader

Premijera:
13. ožujka 2020. u 20,00 sati

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here