Uz 200 godina rođenja: O Vatroslavu Lisinskom traje izložba u Interpretacijskom centru baštine Banovine, njem’ u čast u parku raste spomen lipa, ima šetalište uz Petrinjčicu i ulicu u Mošćenici

Autor Antun Petračić
Interpretacijski centar baštine Banovine udružio se s ogrankom Matice hrvatske Petrinje, uz pokroviteljstvo Grada, za izložbu o Vatroslavu Lisinskom postavljenu povodom 200. obljetnice rođenja toga najnadarenijeg hrvatskog skladatelja 19. stoljeća.
-Izložba donosi zbirku knjiga, časopisa, plakata, kataloga, notnih zapisa i gramofonskih ploča vezanih uz lik i stvaralaštvo Vatroslava Lisinskog, a posebnost izložbe je glazbena slušaonice skladateljevih djela na gramofonu te poveznice između Lisinskog i grada Petrinje – navodi ravnateljica ICBB Martina Mladenović.
Na otvorenju u prostorijama ove ustanove pozdravila je posjetitelje i predstavljače, predsjednika ogranka MH Vladimira Krpana i autora cjelokupnog postava Stjepana Sučića.
– Lisinski je rođen u Zagrebu 1819. i sada početkom ožujka 2020. malo kasnimo s 200-godišnjicom, ali ranije nismo mogli “dobiti” ovu izložbu. Njome obilježavamo veliku ovogodišnju 30-obljetnicu obnove našeg ogranka (u studenome 1990.) i već najavljujemo 50 godina osnutka ogranka Petrinja (u svibnju 1971.) Opus Vatroslava Lisinskog odavno je prepoznat u kulturno- glazbenim redovima Petrinje i njegova popularna djela izvode se kroz sve naraštaje, a osobito u HPD Slavulj – istaknuo je V. Krpan.
Predsjednik MH opširno i pregledno o neprekidnoj slavi Lisinskog u Petrinji napisao je tekst u katalogu izložbe čija naslovnica nosi reprodukciju akademskog slikara Petra Salopeka s likom V. Lisinskog na koricama prigodne programske knjižice za 2. susrete pjevačkih zborova Hrvatske, održanih 20.-22. lipnja 1969. u povodu 150 – godišnjice smrti skladatelja prve hrvatske opere Ljubav i zloba.
   Autor izložbe Stjepan Sučić je diplomirani inženjer elektrotehnike, priređivač i urednik niza antologija i monografija o hrvatskoj književnoj i kulturnoj baštini. Od 1991. nesebično djeluje kroz MH, uz obnašanje dužnosti tajnika za ogranke, Matičinog odbornika te dugogodišnjeg potpredsjednika Matice hrvatske. Poznat je po neumornom i nesebičnom volonterskom radu kroz desetljeća svog rada, autor je, koautor, urednik ili redaktor knjiga i prigodnih kalendara te promotor i autori izložbi knjiga.
Sada u Petrinji podsjetio je kako je izložba već bila u Križevcima, Virovitici, Glini (iako nema ogranak MH) i Slatini, a otvorenje je protegnuo na gotovo polsatno iznimno zanimljivo, sadržajno i poučno povijesno znanstveno-stručno predavanje o najnadarenijem hrvatskom skladatelju 19. stoljeća.
-Lisinski se glazbenim stvaralaštvom bavio relativno kratko, samo 11 godina, ali ostavio opus od 142 autorska djela te 25 prerada, više od 70 solo pjesama od koji se i danas često izvode Prosto zrakom ptica leti, Ribar ili biseri ljubavne lirike Miruj, miruj srce moje, Tuga djevojke i dr. Napisao je oko 40 zborskih skladbi, ofertorij Cum invocarem, razna instrumentalna djela za klavir i orkestar…  Osim skladbi na vlastite tekstove, često je uglazbljivao tekstove poznatih književnika i pjesnika, svojih suvremenika i prijatelja: Ivana Trnskog, Petra Preradovića, Stanka Vraza, Ivana Kukuljevića, Pavla Štoosa i drugih. U vječnu povijest glazbe ušao je kao kompozitor prve hrvatske nacionalne opera Ljubav i zloba (izvedena 28. III. 1846.), te romantično-povijesne nacionalne opere Porin, (dovršene 1851., ali praizvedene tek 1897.) Prvi snimljeni hrvatski film je o Vatroslavu Lisinskom, mnogi su uglednici pisali o njemu, nema pjevačkog zbora bez izvedbe njegovih skladbi. – kazivao je S. Sučić.
Uz raznovrsne dokumente ove izložbe, postoji u Petrinji posve drugačiji, veliki, prirodni, neobičan i poseban eksponat vezan uz Vatroslava Lisinskog – razgranato, visoko drvo lipe po njem’ nazvano uz glavnu ulaznu aleju Strossmayerovog šetališta.
Posađena je u lipnju 1969., a na mjedenoj pločici napisano: “Lipa Vatroslava Lisinskoga, skladatelja prve hrvatske i jugoslavske opera, zasadjena 22. lipnja 1969. godine prigodom susreta pjevačkih zborova u Petrinji, održanog u čast 150-godišnjice skadateljevog rodjenja”.
U ratnoj okupaciji Petrinje spomen -lipa je ostala sačuvana, ali je tada nestala originalna pločica iz 1969., umjesto koje je sada nova zamjenska s malo drugačijim obavijesnim tekstom:
“Lipa Vatroslava Lisinskoga zasađena 22. lipnja 1969. godine prigodom 2. susreta pjevačkih zborova Hrvatske u Petrinji, održanog u čast 150. obljetnice skladateljeva rođenja. Vatroslav Lisinski, 8. srpnja 1819.-31. svibnja 1854. Skladatelj prve hrvatske opera Ljubav i zloba. Obnovili: Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj Petrinja prigodom 145. obljetnice osnutka (1864.-2009.) i Grad Petrinja, Petrinja, studeni 2009.
Polustoljetna Lipa Vatroslava Lisinskoga usred Petrinje dobro se drži, raste, lista, cvjeta, sada u ožujku još je u zimskom mirovanju…
Po slavnom skadatelju, u Petrinji imamo nazvano šetalište uz korito Petrinjčice iza Stare bolnice, a u Mošćenici ime ovog glazbenog velikana nosi prva ulice iza nove Poslovne zone.
U Interpretacijskom centru baštine Banovine u Gupčevoj ulici izložbu u čast Lisinskoga pogledajte  ( i poslušajte) do 3. travnja 2020.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here