Home Kolumna ‘Vlada našla gdje će rezati, uzeli su invalidima gotovo pola milijarde kuna’...

‘Vlada našla gdje će rezati, uzeli su invalidima gotovo pola milijarde kuna’ – priču donosi portal ‘Index Istrage’

S DRUGIH PORTALA

Index istrage

Vlada našla gdje će rezati, uzeli su invalidima gotovo pola milijarde kuna

Naime, Plenkovićev ministar Aladrović prvo je u ožujku uzeo 300 milijuna kuna iz sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a onda je prije pet dana, iz tog istog fonda uzeo još dodatnih 150 milijuna kuna. Novac je umjesto za osobe s invaliditetom preusmjeren u vladin projekt Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom.

Novca, naime, nema dovoljno, a umjesto rezanja birokratskog aparata, ukidanja nerentabilnih općina ili nefunkcionalnih županija, država je odlučila rezati – invalidima. Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kažu nam da ih nitko nije pitao, već je vlada samo “zagrabila” u taj fond. Udruge koje se bave osobama s invaliditetom ogorčene su zbog ovakve odluke te se otvoreno pitaju kakva je to država, odnosno vlada, koja prvo otkida najugroženijoj skupini u našem društvu? U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, u odgovoru na upit Indexa, ističu kako ova odluka neće utjecati na zaštitu i prava osoba s invaliditetom.

No, krenimo redom.

Odakle fondu gotovo pola milijarde kuna?

Prema zakonu, svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti osobe s invaliditetom i to “u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih”. Oni koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom  obveznici su plaćanja novčane naknade. Naknada ide na poseban račun, a sredstva se troše na održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije te za poticaje, nagrade, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U ožujku ove godine zakon je promijenjen pa su tako poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja oslobođeni obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a svima ostalima ta naknada je smanjena za oko 10 posto. No, najbitnije je da je dodana odredba po kojoj se taj poseban novac može koristiti i za “druge namjene”. Konkretno, za vladine mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu. Tako su prvo u ožujku uzeli 300 milijuna kuna, a sada još 150 milijuna kuna, sve skupa 450 milijuna kuna.

“U svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja radnika u zaposlenosti neutrošena sredstva novčane naknade u iznosu od 150.000.000 kuna koriste se za isplatu subvencija u okviru provedbe mjere aktivne politike zapošljavanja Potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, stoji u odluci koja je objavljena u Narodnim novinama. Već prije s tog računa, za istu svrhu, vlada je uzela 300 milijuna kuna.

Ured pravobraniteljice: Nitko nas nije ništa pitao

Iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom kažu da su upoznati s odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava Josipa Aladrovića kojom se de facto mijenja svrha prikupljenih sredstava novčane naknade koja su poslodavci uplaćivali zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

“Moramo istaknuti kako nas nitko niti iz nadležnog Ministarstva rada i mirovinskoga sustava niti iz Ministarstva zdravstva, koje je 11. ožujka donijelo Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na koju se ova Odluka poziva, o tome nije obavijestilo”, kaže Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u izjavi za Index. Ističe da se sada opravdano nameće pitanje zašto ova namjenski prikupljena sredstva u navedenom značajnom iznosu nisu bila prije i očito neće biti sada utrošena u cilju povećanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, a što je prethodno bilo određeno i planirano brojnim strateškim dokumentima, kao i propisano zakonskim i podzakonskim propisima.

“Zagrabili su”

“Svjesni smo izvanrednih okolnosti u kojima živimo, međutim je li se s njima moglo i ranije omogućiti i potaknuti daljnje i veće zapošljavanje osoba s invaliditetom u svijetu rada istovremeno osiguravajući da osobe s invaliditetom s jedne strane tako mogu osigurati vlastitu egzistenciju, biti korisni članovi zajednica u kojima žive, a ne više biti usmjeravani u mjere socijalne zaštite, te s druge strane je li društvo moglo bolje i mudrije koristiti njihove preostale radne sposobnosti”, kaže Slonjšak za Index ističući kako se boji da će ova odluka dodatno otežati položaj osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ali im otežati i pristup tržištu rada.

“Sredstva je trebalo usmjeriti pravovremeno za razvoj programa aktivnosti i mjera kojima bi se jačali kapaciteti i širio opseg profesionalne rehabilitacije, a s ciljem većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, ali i za uvođenje novih poticaja za kojima se itekako ukazala potreba. Nismo zadovoljni s takvom odlukom jer to može biti uvod u praksu da će se, kad god se procijeni neka nužna potreba, jednostavno ‘zagrabiti’ u taj nedovoljno iskorišteni bazen dok s druge strane imamo razmjerno mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom (oko 11.000)”, kaže Slonjšak ističući na kraju da je ovakvu odluku, ako ju je u situaciji ugroze opstanka radnih mjesta bilo nužno donijeti, trebalo definirati kao jednokratnu posudbu na određeni vremenski rok s jasno definiranim kriterijima o namjeni tih sredstava i, ono što je osobito važno, znati koliki bi udio bio očuvanih radnih mjesta za osobe s invaliditetom. Udruge koje se bave osobama s invaliditetom jednako su ogorčene.

Kakva je ovo država?

“Nevjerojatno je da se oduzima osobama s invaliditetom da bi se davale subvencije za radna mjesta. Djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom za vrijeme epidemije ostali su bez nužne i prijeko potrebne rehabilitacije, nema ni posebnih škola, kada je zapravo za njih sve prestalo postojati, oni su sjetili baš njima rezati. Roditelji njegovatelji još uvijek su ‘na čekanju’ za naknadu od 2500 kuna i dalje stoje inkluzivni dodaci i osobne invalidnine, a država još uzima novac osoba s invaliditetom. Pa kakva je to država koja oduzima najranjivijoj skupini? Je li to normalno?” kaže za Index Suzana Došen Rešetar iz Udruge obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom SJENA.

Kako je istaknula, invalidi su već godinama u redu za čekanje pod izlikom da država nema novca, a sada kada su ostali gotovo bez ičeg, država im otima.

“Osobe s invaliditetom kupuju jednom Modnom mačku torbice i spašavaju hrvatsko gospodarstvo. Ne država, nego osobe s invaliditetom”, kažu na kraju iz udruge Sjena.

Umjesto birokracije, općina i županija prvo uzeli novac invalidima

Podsjetimo kako je predsjednik vlade Andrej Plenković (HDZ) predstavio mjere za očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu naglasivši kako je vladi primarno “očuvanje radnih mjesta”. Vlada je u travnju odlučila povećati potpore poduzetnicima u poteškoćama za očuvanje radnih mjesta odnosno isplate plaća radnicima s 3250 kuna na 4000 kuna neto. U prvom krugu potpora za očuvanje radnih mjesta isplaćeno je 1,58 milijardi kuna, a novac je primilo 84 tisuće poslodavaca za 486,4 tisuće radnika.

S druge strane, za ovu godinu planiran je manjak državnog proračuna u iznosu od 25,3 milijarde kuna. Vlada se odlučila dodatno zaduživati, a novi rebalans proračuna podrazumijeva daleko manje prihode dok rashod od 147,3 milijarde kuna ostaje onakav kakav je bio i prije. Novca nema dovoljno, a umjesto rezanja birokracije, ukidanja nerentabilnih općina ili nefunkcionalnih županija, država je odlučila štedjeti na invalidima.

Ministarstvo: Odluka neće utjecati na zaštitu i prava osoba s invaliditetom

“Odluka o namjeni korištenja sredstava novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom donesena je kako bi se umanjili negativni efekti izvanredne situacije uzrokovane epidemijom koronavirusa i održala stabilnost poslovanja gospodarskih subjekata.  Iz tog razloga, Odlukom je utvrđeno da se sredstva novčane naknade mogu koristiti u svrhu očuvanja radnih mjesta i zadržavanja radnika u zaposlenosti, uključujući i osoba s invaliditetom”, stoji u odgovoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava dodajući da je namjena sredstava novčane naknade dodatno proširena za vrijeme trajanja posebnih izvanrednih okolnosti, to neće utjecati na zaštitu i prava osoba s invaliditetom.

U ministarstvu ističu da su u mandatu Vlade izdvojena su značajna sredstva u ukupnom iznosu od 358 milijuna kuna za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a u mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) uključeno je 4.700 osoba s invaliditetom za što je isplaćeno više od 95 milijuna kuna.

“Uz potpore za zapošljavanje, mjere obrazovanja i osposobljavanja, osobe s invaliditetom uključuju se i u mjeru javni rad, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) isplatio je 263 milijuna kuna poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticaje je u prosjeku godišnje koristilo 1.100 osoba s invaliditetom i 300 poslodavaca. Poticajima se subvencionira plaća osoba s invaliditetom, troškovi obrazovanja, kao i prilagodba radnih mjesta i uvjeta rada.Svake godine dodjeljuju se i dodatna sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom putem javnih natječaja. Ta su sredstva namijenjena za otvaranje novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom kako na otvorenom tržištu, tako i u integrativnim i zaštitnim radionicama”, zaključuju na kraju.

Članak je preuzet s “Index Istrage” (www.istrage.hr).

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here