U debelom blatu s upraviteljem petrinjske šumarije Goranom Kaurinom

Autor:Miroslav Šantek
Kao i mnogi stanovnici Zemlje i sam sam jedan od tih ljudi koji vole prirodu i koji kad vide neku ljudsku intervenciju u njoj učinjenu čisto zbog profita reagiraju. Ne volim vidjeti posječene šume koje su još do jučer stajale na svom mjestu a koje su ostavljene same sebi na dugi niz godina obnavljanja, a pogotovo ne u području Zrinske gore gdje se već dugi niz godina šuma obilno siječe i eksploatira. Ovog, ranog, prljavog korona proljeća vidio sam uživo jedan takav prizor. Cijela brda su doslovce posječena, a drvo odveženo. Ostale su samo goleti. A onda sam se nakon nekog vremena vratio na to mjesto s namjerom da to stanje detaljno fotografiram i iznenadio sam se kad sam primjetio nešto što prije nisam imao priliku vidjeti. Sva posječena šuma je bila ponovno obnovljena sadnicama kestena u zaštitnim cijevima. Netko je odradio ogroman posao i zasadio kesten – ono čime je ovaj kraj poznat u cijeloj Europi.  Pomislio sam  – okej, ona šuma je već bila stara i nije bila sva od kestena, a sad je pošumljena čistim kestonom što je u konačnici bolja varijanta. Neke buduće generacije će uživati u obilju kestenovih plodova. A onda se dogodilo nešto što se u ovim našim banijskim krajevima nikada ne događa – nazvao me je upravitelj Šumarije Petrinja i predložio mi da za PS portal ispričam ovu priču.
Čak 5 i pol tisuća kestenovih sadnica je zasađeno na ovom području
U debelom blatu, preko puta ulaza u petrinjska crpilišta vode Pecki s čizamama na nogama i u radnoj odjeći upravitelj šumarije Petrinja, Goran Kaurin mi objašnjava da se upravo nalazimo na predjelu gospodarske jedinice Vučjak – Tješnjak, odjel 2a na brdu Medakovac. Oko nas su čak 42 hektara brda na kojoj se dijelom još uvijek nalazi mješovita sastavina pitomog kestena (oko 40 godina starosti) i obične bukve. Šuma je bila stara oko 75 godina, a ta sječa stručno se naziva ophodnja. Treba reći da i da ovaj lijevi dio rječice Utine se vodio kao nesiguran i minski sumnjiv i tek kad je došlo do razminiravanja stvoreni su uvjeti za eksploataciju ove državne šume. Dio drveta ide u prodaju za ogrjev lokalnog pučanstva, dio za proizvodnju tanina iz kestena, a bukva za domaću pilanu.
Sadnice kestena su vrhunski zaštićene od životinja i vanjskih utjecaja u tulijevim cijevima
A onda je krenula obnova ovog prostora. To znači da prije nego što se dovrši sječa tlo mora biti naplavljeno bar sa 70% prirodnih biljaka, a pomogli su prirodi zasadivši pet i pol tisuća sadnica kestena koje su ubrane i prikupljene iz šuma kojima gospodari ova šumarija. Zaštićene su tulijevim cijevima koje ih štite prvenstveno od divljači ili bilo kakvih faktora koje bi ih mogle uništititi. Taj posao sadnje su prepustili privatnim poduzetnicima da u vrijeme korone mogu nešto zaraditi i da ne moraju otpuštati radnike.
Na istim smo stranama, svi smo mi zaštitnici prirode – kaže upravitelj petrinjske šumarije Goran Kaurin
Kaurin kaže da je u našem kraju šuma u izvrsnom stanju.Vodi se brigao njoj i ne sječe se ništa više od prirasta, a u sječu se ide samo u zrele sastavine koje su zrele za obnovu. Najviše površine je mješovita šuma kestena i bukve, a zatim ide po brojnosti hrast kitnjak. 15 tisuća hektara šuma je pod petrinjskom šumarijom i to je ogromno prostranstvo i još veći posao brige oko održavanja šume. U šumariji radi 40-ak ljudi, a dosta poslova odrađuju vanjski izvođači, tako da se svaki dan u šumi sigurno može naći preko 200 ljudi na poslu. Svi moramo živjeti od šume koja je puna života i biljnog i životinjskog – kaže Kaurin. Nismo na suprotnim stranama, mi smo zaštitari prirode kao i one udruge koje se samo tim bave.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here