Exoten su životinjske (a i biljne ) vrste koje su se nastanile u krajevima gdje ih tradicionalno nema. To su na primjer životinje koje uglavnom žive u dalekim zemljama ali ako ih preselimo, mogu se održati na životu i u totalno drugim krajevima gdje nikad nisu živjele. Razlog za ovu priču je ona zmijurina koju su našli u Zagrebu na Jarunu. Ona je pobjegla iz nečijeg stana pa je malo prolunjala oko jezera Jarun u Zagrebu. Da se razumijemo: takva zmijurina od 5 metara ne živi u ovim krajevima. No, tko zna da li bi preživjela da je nisu našli i odvezli u zoološki vrt. Da je pobjegla još jedna takva zmija i da je jedna muško a druga žensko i da su preživjele par godina i dale potomstvo, onda bi ih nazvali Exot. Ovako ne spadaju u tu kategoriju.
Evo jednog primjera. U Amsterdamu, Harlemu i Hagu su se nastanili mali zeleni papagaji. Mogu narasti do 40 centimetara. Par takvih ptica je prije tridesetak godina pobjegao pa se ispostavilo da se dobro snalaze u gradovima Holandije. Latinsko ime im je Psittacula krameri. U međuvremenu se toga dosta razmnožilo pa ih ima oko 10 tisuća. Meni ponekad dođu u vrt iako sam 15 km od Amsterdama. Neki ljudi ih vole jer su zelene i lijepo izgledaju, ali neki ih mrze jer prave štetu. Osim toga, potiskuju domaće ptice. Ovdje se zabrinjavaju jer se populacija domaćih vrabaca smanjuje, a populacija exota povećava. Osim toga, ti papagaji žive u jatima pa prave buku kad se nađu na kakvom drvetu u parku.
Slična situacija se dogodila u Americi na Floridi. Svuda ima luđaka koji zmiju smatraju domaćom životinjom. Tako je jedan takav luđak imao burmanske pitone kao kućne životinje. Kad mu je u kući ta zmijurina narasla 5 metara, nije znao što bi s njom. A imao je dva komada. Umjesto da ih ubije i napravi kaubojske čizme od njihove kože, on ih je pustio u močvaru. Hvala bogu, ta močvara koja se zove Everglades je jako velika (skoro kao pola Hrvatske) pa su zmije imale mjesta da se nastane. Pošto im se teren dopao, a imale su puno hrane, strahovito su se namnožile. Ne samo da su imale što jesti, nego nisu imale nikakvih prirodnih neprijatelja pa je to sve postalo jako komplicirano. Sad su lokalne vlasti raspisale natječaj pa daju 50 dolara za svakog pitona (mrtvog ili živog) koji je dugačak jedan metar. Ako je dulji, onda daju 20 dolara za svakih slijedećih 30 centimetara. I eto dobro plaćenog posla za Amerikance.
Sad mi mislimo da takvih stvari kod nas nema. Bome ima. S namjerom da s otoka u Hrvatskoj uklone zmije otrovnice koje su se previše namnožile i postale stalna opasnost za ljudsko zdravlje i stoku, Ministarstvo poljodjelstva u Beču početkom 20. stoljeća donijelo je odluku o introdukciji (unošenju) mungosa na otok Mljet. To je bilo još u doba Franje Josipa. Dakle, uneseno je 11 životinja, sedam mužjaka i četiri ženke koje pripadaju vrsti sivi ili mali indijski mungos (Herpestes javanicus auropunctatus), a dokazano su ponajbolji tamanitelji zmija otrovnica iz porodice cibetki. Sa smanjenjem broja zmija otrovnica, osobito poskoka, mungos je prešao na drukčiji način ishrane napadajući uz sitne glodavce, još i plemenitu divljač, posebice na otocima. Indijski mungosi izvanredno su brze i okretne životinje. Brojna hrana su mu postale zavičajne vrste i različite ptice (osobito one vrste koje se legu na tlu ili u niskom raslinju), kojima pije jaja ili ubija ptiće u gnijezdu. Osim Mljeta, malo po malo se ti exoti nastanjuju i u Dalmaciji. Tko zna kako će ta afera završiti.
Toj priči nje kraj. Nastavlja se u Slavoniji. Tamo su u rijekama Spačvi i Bosutu rasle biljke koji lokalni Slavonci zovu rašak. Tog u ljeti puno naraste pa se rijeka više ni ne vidi jer je prekriju listovi raška. Taj rašak ima plod sa 4 bodljike pa se čovjek može nemilo ubosti. Taj rašak, lopoč i druge biljke uzmu previše kisika iz vode pa ribe ljeti masovno ugibaju. Ispostavilo se da tu biljku vole neke ruske ribe koje zovu amur. Netko je prije 30 godina donio takvih riba da bi malo očistio te rijeke od raška. I dogodi se da su se te ribe jako razmnožile pa su potisnule i štuke i šarane. Sad u rijekama prevladavaju amuri kojima se tamo sviđa jer imaju što jesti, a nije im važno da li su u Rusiji ili u Slavoniji. Uspostavio se novi balans.
O exotima bi se moglo još satima pričati. Najvažnije je da se čovjek malo zamisli prije takvog poteza da useli novu sortu životinje ili biljke u područje gdje ona prirodno ne živi. Balans vrsta se lako poremeti, a nova situacija je uglavnom lošija nego što je bila stara situacija. Oni pitoni se nikad vise neće istrijebiti s Floride, kao ni mungosi iz Dalmacije ili amuri iz Bosuta. Ovi holandski papagaji će za koju godinu biti dosadni pa će i njih probati istrijebiti ali im to sigurno neće uspjeti.
By Marijan Jozić

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here