Sinoć je otvorena, pogledajte u Galeriji Krsto Hegedušić: Izložba slika Josipa Stanića-Staniosa iz zbirke dr. Borisa Vrge

Novinar: Antun Petračić

Treći  dan poslije njegova 77. rođendana ( rođen je 1. kolovoza 1943. u Križu Hrastovačkom)  pjesniku i slikaru  s boravištem u Rimu, Josipu Staniću -Staniosu, u Galeriji Krsto Hegedušić u Petrinji  postavljena  je retrospektivna izložba iz fundusa dr. Borisa Vrge.  Iz bogate zbirke vlastitih Stanićevih  radova odabrao je presjek Staniosova stvaralaštva, o čijem je opusu govorio na sinoćnjem otvorenju, a detaljnu raščlambu napisao i u katalogu  izložbe.

-Sklonost figurativnoj umjetnosti bila je i ostala temeljna odrednica Staniosova izričaja..a iako se ogledao u gotovo svim tradicionalnim slikarskim žanrovima (portret, autoportret, akt, pejsaž, mrtva priroda, figuralna kompozicija), u sve njih on je unosio osobnu sintaksu koju karakterizira stanoviti neprogramski više oblikovni, nego kromatski ekspresionizam – napisao je autor izložbe, postavljene u sklopu ovomjesečnog  Lovrenčeva u Petrinji, ali će potrajati i poslije svih svečanosti, sve do 28. kolovoza.

  1. Vrga kaže  da Stanios ima svoj  idiom, vlastiti likovni znak, osobni likovni entitet po čemu je njegovo slikarstvo prepoznatljivo na prvi pogled  i bez njegova potpisa.

-Staniosovski znak se sastoji u stilizaciji figure. Ta figura je na poseban način stilizirana. Idealni estetski kanoni kažu da je odnos glave naspram tijela u omjeru 1:6 do 1:7, kod Staniosa je taj omjer 1:5, on je nešto manji, zbog čega njegove figure uvijek izgledaju nekako omaleno, zdepasto. Drugi karakteristični znak njegovog slikarstva je pogled. Kada pogledate vidite da je to pogled uperen u vas, to je prodoran pogled njegovih likova koji zapravo nije toliko uperen duboko i snažno prema nama koliko je uperen iz dubine same egzistencije bića. Ono treće, što je možda najkarakterističnije za Staniosa je rubni položaj zjenica gdje zapravo te zjenice dosežu do krajeva očnica- rekao je dr. B. Vrga.

Impresivan je životopis dječaka poniklog u selu Križu, osnovca u Petrinji, gimnazijalca u Sisku,  studenta Pedagoške akademije, a potom umjetnika-lutalice po svijetu, u Poljskoj, Kanadi i konačno u Rimu, gdje živi i neprekidno  stvara od 1977. godine. Tu je studirao  slikarstvo na Accademia di Belle Arti ( profesor Alberto Ziverti). Likovni radovi  rasuti su mu po cijelom svijetu, nositelj je nagrade UNESCO-a i mnogih drugih priznanja, djela mu se nalaze u  galerijama Hrvatske, BiH, Crne Gore, jedan portret i u Piccasovom muzeju u Antibesu, u Rimu je objavljena dvojezična monografija na talijanskom i engleskom jeziku…

Dugačak je popis Stanićevih samostalih izložbi, samo u Petrinji već ih je desetak, Sisku pet, Zagrebu dva puta, po Italiji, SAD, Francuskoj, Luxemburgu, Kanadi.

Uz likovni izričaj, Josip Stanić -Stanios neprekidno iz stana u  Rimu objavljuje i zbirke svoje poezije, u Petrinju ne dolazi često, ali prati život  zavičaja, redovno komunicira s prijateljima iz mladosti, šalje im likovne i poetske uratke, pa osobito bogatu kolekciju slika i zbirke pjesama ovdje u Petrinji posjeduje  Josip Bešlić-Šuco (osobno: nekoliko Staniosovih slika ukrašava i zidove mojih soba).

Izgleda po onoj: daleko od kuće, daleko od očiju, dvodjelno umjetničko kulturno  stvaralaštvo Josipa Stanića kod nas nije dovoljno varolizirano ni pravo priznato.

– Razloga je više da se njegovo, nerijetko skrajnuto i marginalizirano slikarstvo, na jedan tolerantan i osmišljen način prezentira petrinjskoj i hrvatskoj javnosti – u zadnjoj rečenici kataloga sadašnje izložbe napisao je Boris Vrga, a slično je i osobno sinoć  kazao  u Galeriji Krsto Hegedušić.

-Kao što kaže narodna poslovica: nitko nije prorok u svome selu, pa tako ni Stanios nije zaslužio ona priznanja u našoj sredini, niti gradska, niti županijska, a da ne kažem ni državna, koja je zbog svog literarnog, književnog i umjetničkog djelovanja sigurno zaslužio, potvrđujući činjenicu da su naši umjetnici na većoj cijeni vani nego u vlastitom zavičaju- zaključio je dr. B.Vrga.

Staniosovu izložbu 55 radova svih tehnika, formata i tema, realiziranu uz financijsku potporu Ministarstva kulture Hrvatske i Grada Petrinje otvorila je zamjenica gradonačelnika Viktorija Kaleb.

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here