Prva parna lokomotiva u Hrvatskoj

Autor: Marjan Gašljević

Na današnji dan 31. kolovoza 1862. godine građani Hrvatske u velikom broju došli su vidjeti i razgledati prvu parnu lokomotivu na današnjem Zagreb Zapadnom kolodvoru kao kolodvoru pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak otvorene sedam dana kasnije u vlasništvu i upravljanju Kraljevskog povlaštenog društva Južne željeznice. Prva parna lokomotiva bila je SüdB18 koja je bila namijenjena vuči putničkih vlakova u ravničarskim predjelima da bi se osmah poslije za vuču teretnih vlakova koristila jača lokomotiva serije SüdB19.

Pruga Zidani most – Zagreb – Sisak dužine 125,3 kilometra s 2,2 kilometra pruge Sisak Galdovo otvorena je 1. listopada 1862. godine a sama prva svečana vožnja i nije bila nešto svečana i popraćena zbog političkih prijepora u Monarhiji.

Zanimljivost je da je prugu u jednom trenutku izgradnje „branila“ i vojska jer su se seljaci iz Mraclina i okolice pobunili radi nepravednog izvlaštenja zemljišta u korist željenice pa su srušili dio već sagrađene pruge i pružnih objekata i infrastrukture.

Usprkos svim političkim i inim teškoćama oko pruge njezinim puštanjem u promet gradovi Zagreb i Sisak su se počeli naglo industrijski i gospodarski razvijati uz prugu kao žilu kucavicu razvoja i prometa ljudi i roba. Ova pruga bila je okosnica daljnjeg razvoja željezničke infrastrukture i prometa u Hrvatskoj te su se na nju nastavile vezati druge magistralne ali i mnoge vicinalne pruge.

U Sisku je sagrađen kolodvor, ložionica i ostala potrebna infrastruktura a dvadeset godina poslije pušten je u promet i njezin nastavak do Prijedora a sam sisački kolodvor je proširen izgradnjom teretnog kolodvora. 1907. sagrađena je u cjelosti vicinalana pruga od Siska do Karlovca radi prijevoza rudače iz rudnika ugljena oko Topuskog te kaolina iz Blatuša, a posebno na ovu vicinalnu prugu bile su „spojene“ šumske pruge od Zrinske gore na postaju Maja i s Petrove gore na postaju Vojnić.

Poslije te prve parnjače serije SűdB18 na pruzi su prometovala i serije 19, 29 i četveroosovinska 35. Kada je 1870. izgrađena pruga Zakany – Zagreb na našim prugama počele su prometovati i parne lokomotive MAV441 koje su vukle vlakove i do Rijeke kada je puštena u promet Riječka pruga a poslije se za teretni promet rabila lokomotiva MAV420 a za putničke MAV338. U ot je vrijeme najjača lokomotiva na europskim prugama bila MAV601 koja je, također, vukla vlakove na zahtjevnoj Riječkoj pruzi.

Prva  parna lokomotiva sagrađena u Hrvatskoj 1939. nazvana je „Sava“ a sagrađena je u tvornici u Slavonskom Brosu pod vodstvom inžinjera i profesora Joze Serdara a korištena je za vuču mješovitih i ubrzanih vlakova na ravničarskim prugama.

Parne lokomotive svakako imaju izuzetno mjesto u željezničkom prometu ali nose i izvjesnu dozu nostalgije svim onima koji su putovali vlakovima obavijenim dimom, parom i iskrama ali i onima koji su samo promatrali te jureće vatrene kočije. I dok mnoge europske zemlje i danas koriste parnu vuču prvenstveno kao turističku atrakciju na prugama koje su, danas, samo turistički isplative i zanimljive u Hrvatskoj je zadnja vožnja vlaka vučenog parnom lokomotivom bila 23. rujna 1988. godine lokomotivom JŽ 51 – 144 u Pakracu.

Sisak ima itekako puno zahvaliti parnoj vuči koja je dala velik obol razvoju grada i okolice a u spomen na te slavne dane parnih lokomotiva i dnavnog prometa i do 180 vlakova ostaje sisačka ložionica s cjelokupnom infrastrukturom nasuprot kolodvora koja uporno propada i nosi u zaborav jedno razdoblje kada je Sisak bio istinski industrijski centar. Nestale su mnogobrojne i raznovrsne parne lokomotive od onih največih i najjačih do onih „malih“ koje su vukle vagon po vagon na sisačkim industrijskim prugama. Posebno me rastužuje činjenica da su u sisačkoj rafineriji pogone opsluživale male lokomotive pogonjene pregrijanom parom (dakle bez vatre) i da je i zadnja od njih završila u rezalištu kao i male željezarine parnjače serije ŽS61.

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here