‘CEMENT’ – premijera 25. rujna u ZKM-u

Autor: Aleksandar Olujić

Ovoga će petka, 25. rujna u 20,00 sati, u Zagrebačkom kazalištu mladih biti izvedena premijera drame „Cement“ Heinera Müllera, najvećeg njemačkog dramatičara druge polovine 20. stoljeća.

Premijera “Cementa” je trebala biti održana još u ožujku, ali zbog pandemije koronavirusa, koje je za posljedicu imalo i zatvaranja vrata svih naših kazališta, morala je biti odgođena. No, kažu da tko čeka i dočeka i mi ćemo napokon imati priliku prvi puta u Hrvatskoj vidjeti izvođenje ove drame.

Müllerov „Cement“ nastao je prema istoimenom romanu sovjetskog pisca Fjodora Gladkova iz 1924., koje se drži za temeljno djelo socrealizma. Ova dva djela osim naslova povezuje fabula, ali ispričana na dva sasvim drugačija načina i iz sasvim različitih kutova. I roman i drama pričaju o crvenoarmejcu Glebu Čumalovom koji se nakon svršetka Oktobarske revolucije vraća kući gdje nalazi tvornicu cementa, u kojoj je prije rata radio, pustu i zatvorenu, stari ga drugovi ne poznaju, njegova žena kojoj se s čežnjom vraćao dočekala ga je hladno jer je u međuvremenu postala nova sovjetska žena kojoj je revolucija donijela emancipaciju, a zajedničku kćer dala je u dječji dom. Povrh svega, vlada i velika glad, kojoj kao žrtva pada njihova kćer, a Čumalov još k tome u nastojanju da oživi proizvodnju u tvornici mora surađivati s inženjerom koji ga je nekoć maltretirao.

No, dok Gladkov naglašava sovjetske ideje, veliča boljševički moral, plansku privredu i petoljetke, Müller je u svojoj drami progovorio o općeljudskim problemima, ne štedeći pritom nimalo sovjetski (socijalistički) poredak (iako je i sam živio u DDR-u), referirajući se na antičke drame, poglavito kroz nazive scena i intermedije. Ali, iako se scena zove Odisejev povratak, kod Müllera nema Penelope koja vjerno čeka svog muža, njegov Prometej ne želi oslobađanje, a Medeja ne ubija sama svoju djecu (kćer) žrtvujući ih u osvetničkom ludilu i scena počinje nakon smrti a ne završava njome kao u Euripida.

„Cement“ se odvija 1921., u doba nakon završetka Oktobarske revolucije kada ratni komunizam ustupa mjesto Novoj ekonomskoj politici. To je prijelomni trenutak, brutalan i surov kada se odlučuje o novoj budućnosti.

Und Morgen wird gemacht aus Jetzt und Hier.
Nämlich der Kommunismus ist kein Traum
Genossin, sondern eine Arbeit, unsere.

A u cijelom tom košmaru još uvijek negdje tinja ljubav.

Heiner Müller (1929.–1995.)  bio je pisac, dramatičar, redatelj, intendant. Za mnoge je bio i ostao legenda DDR-a, no ne zato što je bio poslušni aparatčik sistema, dapače. On je bio intelektualac, ljevičar s vrlo kritičnim stavovima prema Zapadu i civilizaciji kakvu je isti propagirao, ali i prema DDR-u. Stajao iza svojih uvjerenja i imao je hrabrosti biti „kontra struje“ u komunističkoj diktaturi kao i u „zapadnoj demokraciji“. U DDR-u je više njegovih drama i insceniranja bilo zabranjivano (Die Umsiedlerin; Mauser; Der Anfang; Die Hamletmaschine…), ali nikada nije želio napustiti zemlju mada je jedno vrijeme praktično istovremeno živio i u BRD-u i u DDR-u. Na zapadu je bio slavljen, ali i kritiziran, naročito poslije pada Berlinskog zida kao netko tko poslije toga nema više što reći.

Osim drama pisao je i pjesme i prozne tekstove. Osvojio je desetak književnih nagrada, među kojima su Heinrich-Mann-Preis 1959., Georg-Büchner-Preis 1985. i  Kleist-Preis 1990., a posthumno Theatarpreis Berlin. Postavio je na pozornicu velik broj kazališnih tekstova, čuvena je njegova režija Hamlet/Maschine iz 1990., kada je u sedam i pol sati dugu izvedbu Shakespeareova Hamleta ubacio, kao predstavu u predstavi, svoj tekst Die Hamletmaschine iz 1977.godine. A, okušao se i u operi, njegovo postavljanje Tristana i Izolde u Bayreuthu 1993. bilo prava senzacija o kojem se i danas priča kao o legendarnom.

Nekoliko dana nakon smrti Heinera Müllera u Berlinskom Ansamblu okupile su se tisuće ljudi, među kojima je bio veliki broj pisaca, glumaca i redatelja, koji su sudjelovali u višednevnom čitalačkom maratonu posvećenom najvećem dramatičaru njemačkog govornog područja poslije Bertolta Brechta. Ovakva počast nije do tada dana ni jednom drugom aktualnom autoru.

ZKM

Heiner Müller

‘CEMENT’
(prema Gladkovu)

Redatelj:

Sebastijan Horvat

Glume:

Rakan Rushaidat, Sreten Mokrović, Ugo Korani, Nataša Kopeč, Petra Svrtan, Milica Manojlović, Tina Orlandini, Barbara Prpić, Pjer Meničanin, Dado Ćosić, Vedran Živolić, Toma Medvešek, Mateo Videk, Milivoj Beader

Premijera:

25. rujna 2020. u 20,00 sati

 

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here