Autor: Antun Petračić
HRASTOVICE, SELO MOJE MALO!
Hrastovice, selo moje malo,
Rala oja rala, moje selo malo.
Ja ne želim da iz tebe selim.
Rala oja rala, da iz tebe selim.
Hrastovice , u srcu te nosim.
Rala oja rala, u srcu te nosim.
Kud god idem s tobom se ponosim.
Rala oja, s tobom se ponosim.
Ovo je stara i poznata pučka pjesma, prenošena s koljena na koljeno naraštaja iz Hrastovice, prvog sela od Petrinje ispod i po obroncima Hrastovačke gore. Četiri riječi iz toga često, rado i obvezatno izvođenog veselog raspjevanog pjeva „.. u srcu te nosim“ uzete su za naslov cijele najnovije male, ali poučne, povijesne i dokumentarne knjižice.
U nakladi Interpretacijskog centra baštine Banovine iz Gupčeve ulice u Petrinji, a u suradnji s KUD Hrastovička gora iz Hrastovice, uz sve epidemiološke mjere opreza ovaj mjesec predstavljena je ova etno bojanka, tiskani izlog trajnog ogleda generacijske etno tradicije ljudi iz Hrastovice. Uz osnovnu namjenu mladima i odraslima za koloriranje mustri prema izvornim isječcima dijelova narodne nošnje, „U srcu te nosim“ ujedno je i kratka povjesnica svekolikog vremena Hrastovice.
Ukratko je opisana prošlost toga mjesta južno od Petrinje, čije ime dolazi od hrastove šume, nekada gustih i velikih oko Hrastovice. Danas selo nastanjava 500 stanovnika, a jedino iz ruralnog dijela Grada Petrinje ima čak pet udruga: skijaša, nogometaša, planinara, vatrogasaca i folkloraša. Zaslugom ovih potonjih nastala je etno bojanka, četvrta u nizu od 13 sličnih izdanja planiranih ambicioznim i jedinstvenim projektom Interpretacijskog centra baštine Banovine.
Ovdje su objavljeni i dijelovi ženske i muške hrastovačke narodne nošnje, a poruke su dvije s nekadašnjih rukom oslikanih i izvezenih platnenih zidnih kućnih ukrasa: „U svakoj nevolji uzdaj se u Boga“ i „Svaki dan do zore rane, sunce sreće nek’ ti svane“.
Sadašnjim mladima koji znanje najvećma stječu preko mobitela i sličnih naprednih tehnologija, kao i svima onima koji ne znaju, od koristi će doći rječnik lokalnih starih riječi poput: badanj= drvena posuda za pranje nošnje, cabajka = kaputić od svile za ljetno vrijeme, lug= mješavina vruće vode i pepela kojom se parila nošnja kao način pranja, pozder=trunje od lana, Švabica= gornji dio ženske nošnje … itd.
Ima toga još ostalog napisanog i objašnjenog, poučnog i korisnog, a najviše stranica ove oku živopisne knjižice zauzele su crno-bijele ilustracije obrisa hrastovačke nošnje za bojanje i oslikavanje, osobito dobre za razvijanje dječje mašte, preciznosti, kreativnosti…
„Poželimo im svima mnoštvo boja i nijansi, sreće, mira i radosti novog stvaranja na čvrstim temeljima tradicije koju naslijediše…“ napisao je gost-suautor, savjetnik dosadašnjih etno bojanki dr. sc. Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.
Ovo najnovije izdanje može se nabaviti u uredu Interpretacijskog centra u petrinjskoj Kaniži i kod KUD-a Hrastovička gora, čiji su članovi trenutno u prisilnom mirovanju, pridržavajući se epidemioloških mjera. Njihovo vodstvo ipak je aktivno i djelatno.
– Bojanku smo u samo dva mjeseca dogotovili uz sve restrikcija epidemije koronavirusa, a sada idemo slično dalje. Dovršene su pripreme za tiskanje Pjesmarice Hrastovice, glazbenog dragulja na 80 stranica, jedinog takvog izdanja među seoskim KUD-ovima Grada Petrinje. A već idući tjedan u Ministarstvo kulture u Zagreb nosim nosač zvuka sa starom domoljubno-rodoljubnom pjesmom „Hrvati, Hrvati“. Ovu budnicu izvukli smo iz zaborava, zadnju godinu dana izvodimo je na svim nastupima i sada je snimili na nosač zvuka kao prilog pisanom zahtjevu da se „Hrvati, Hrvati“ proglasi zaštićenom nematerijalnom kulturnom baštinom – PS Portalu rekla je Ljiljana Sigur, predsjednica KUD Hrastovička gora.
Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...
