Kulenova seka i sir uz pivo i Springsteena je bio moj izbor.Međutim,stigao je e-mail…

Autor:Miroslav Šantek
U ovom trenutku dok čitate ovaj tekst, netko na ovom svijetu sasvim sigurno jede sendvič. Neku varijantu napunjenu slasnim stvarima koje mu najviše odgovaraju, pašu svakom pojedincu. I sam sam nedavno pojeo jedan. I to na 17 metara visine. Na najvišoj platformi novog vidikovca na vrhu Hrastovačke gore, pod udarima toplog vjetra, s glazbom Bruce Springsteena u slušalicama i spektakularnim pogledom na sve četiri strane svijeta, u komad hambi peciva ubacio sam narezanu kulenovu seku i listiće sira. I sve to obilno zalio hladnim pivom. Zdravo ili ne? Baš me briga. Meni je bilo jako ukusno. I sjajno mi “leglo” na svu tu atmosferu. Nisam imao pojma da postoji Dan sendviča i da je čak Petrinja uvrštena u povijest tog obroka. Kako? Pa u redakciju PS portala je pristigao e- mail od lokalne udruge, Centra Humanika – ekipe koja već duže vrijeme “brije” na zdravu prehranu i sve što ide uz takav način života. Evo njihove priče.
TRADICIJA SENDVIČA U PETRINJI
Trećeg studenog u svijetu se obilježava kao Dan sendviča.
Povijest sendviča povezuje se s Johnom Montagom, koji je nosio titulu četvrti lord od Sandwicha (gradića u engleskom okrugu Kent) i upravo je on zaslužan za ime danas mnogima omiljenog “brzog jela”. Kao veliki ljubitelj igara na sreću, naročito kartanja, tražio je često da mu se hrana dostavi tako da se meso stavi između dvije kriške kruha kako “ne bi zamastio prste” te kako ne bi morao prekinuti partiju. Ljudima se svidjelo, pa su počeli naručivati hranu “onako kako to radi Sandwich”. Kasnije – samo sandwich.
Naš grad Petrinja uvršten je u povijest sendviča. Kako?
U Petrinji je 2010. napravljen najdulji sendvič u Hrvatskoj, dugačak 320 metara. Mamutski sendvič u šest redova bio je složen na golemom stolu.
Nakon deset godina, 3.11. 2020. u Petrinji je složena prva izložba sendviča na tradicionalan način. Sendviči su osmišljeni kroz zdrave recepture u obliku ilustracija.
Svi recepti su objedinjeni u malu brošuru. Namirnice predložene u sastojcima sendviča pretežno su dio autohtonih jela te lokalno dostupne iz petrinjskih vrtova. Predložene su i vrste domaćeg kruha kao osnove sendviča. Tako možete saznati kako napraviti sendvič s pečenom bundevom, patlidžanom ili paprikom, sendvič s petrinjskim namazom od graha – prgom, sendvič s domaćim sirom, kukuruznim kruhom, kiselim zeljem i još drugim zanimljivim kombinacijama.
Zaslužni su za ovu izložbicu osobe s invaliditetom, korisnici projekta „Godine nisu važne“ Udruge Naš život, i Interpretacijski centar baštine Banovine.
U ovom zahtjevnom vremenu nalazimo načine pozitivne motivacije i aktivnosti koje će najranjivije i najizoliranije skupine naše zajednice uključiti u javni život.
„Korisnici: jedanaest OSI, pored ostalih usluga i programa, dobivaju edukativni materijal na svoje kućne adrese gdje se pored različitih pismenih  prilagođenih vježbica dostavlja i materijal za kreativno-likovni izričaj u obliku različitih dekorativno-prigodnih predmeta, plakata, kolaža, ilustracija, koji mi upravo prezentiramo kroz izložbe u Interpretacijskom centru baštine Banovine“, objasnile su izvoditeljice aktivnosti na projektu Godine nisu važne. Na izložbu radova i recepture sendviča slobodno dođite u radno vrijeme Centra uz poštivanje zaštitnih mjera!
Podsjetimo, projekt „Godine nisu važne“ financiran je bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda, a odnosi se na Razvoj i provedbu projekata za socijalnu koheziju i povećanje zaposlenosti u gradovima Kninu, Belom Manastiru i Općini Darda, Benkovcu, Petrinji i Vukovaru. Partner je na ovom projektu Grad Petrinja. Vrijednost projekta je 1,351.920,03 kuna. Na projektu je zaposleno šest osoba. U provedbi projekta aktivno sudjeluju socijalni pedagozi, nutricionisti, psiholog, liječnici, učitelji i nastavnici rehabilitatori.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here