Spašavanje najstarije Petrinjke

Autor:Miroslav Šantek
Sivi dan. Studeni je ušao u grad. Stari Petrinjci su zapisali da u ovo doba sve polako pozimljuje, guste magle obavijaju grad, a noć bude tako mračna da prst ne vidiš pred nosom. Ti stari Petrinjci žive još na samo crno bijelim fotografijama u tiskovinama koje su lokalni povjesničari i istraživači objavili, a često se na tim fotogafijama mogu vidjeti i lipe Ilirke koje su zasađene još u doba kad su Napoleonovi vojnici kratko boravili u Petrinji.Te stare lipe su simbol Petrinje. Drvo koje je preživjelo stoljeća, drvo koje je živi svjedok prohujalog vremena, ono koje pamti lica i događaje i dobre i loše, čak i eksploziju i rušenje obližnje crkve sv. Lovre od strane novovjekih barbara. Svi ti događaji su dio povijesti. Svi su prošli, ali one su još uvijek žive. Polako stare i napadaju ih bolesti. Zato im današnji Petrinjci pokušavaju pomoći i produžiti im život.
Andrija Majić stoji  na vrhu vatrogasnih ljestava i vješto s malom motorkom u ruci precizno orezuje debeli granu lipe koja se pružila na ulazu u petrinjski park sa strane gdje se u blizini nalazi zgrada poglavarstva a s druge strane župni dvor i crkva sv. Lovre. Pažljivo sluša upute preko radio veze sa tla koje mu šalje  Goran Huljenić, njegov kolega iz tvrtke Urbani šumari iz Zagreba, a koji su došli pomoći spasiti staru lipu. Pomoć im pruža vatrogasno vozilo Javne vatrogasne jedinice Petrinja i lokalni Komunalac. Prostor oko lipe je ograđen i osiguran trakama i čuvarima dok traju ovi radovi. Ovi profesionalci su vrhunski stručnjaci koji su ustanovili da su se dva velika komada krošnje odlomila u bazi na deblu i moraju orezati te grane i stabilizirati krošnju novim sajlama, a kako je drvo stoljećima staro i oboljeva od gljive truležnice liječit će je jednim biološkim sredstvom neopasnim za okoliš i ljude koje treba zaustaviti napredovanje gljive truležnice.
Za najstariju Petrinjku ima daljnjeg života. Treba posebnu i čestu vrstu njege, ali će preživjeti i ovu nedaću i bolest i dalje uveseljavati građane koji se njome ponose. Ovi šumarski inžinjeri kažu da su ovako stara debla vrlo rijetka i vrlo vrijedna. Hvale izgled cijelog petrinjskog parka i posebno lokalni Komunalac i ovdašnju stručnjakinju za drveće i cvijeće Ninu Panjan i kažu da su djelatnici petrinjskog Komunalca jedni od najboljih u cijeloj državi u vještini orezivanja drveća. A ljudi imaju iskustva i znaju što govore.

Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here