Novinar Antun Petračić
Katastrofalni naleti nekontrolirane podzemne sile u zadnjim danima prosinca 2020. i kasnije opetovano slabiji potresi u siječnju i ovog mjeseca 2021. godine, po Petrinji su zamalo pa totalno uništili staru i vrijednu povijesno-spomeničku jezgru građanskog obilježja našega grada. Bez vezivne armature i dovoljne čvrstine za žestinu prirodne nemani iz podzemlja, osobito kuće i zgrade od cigle iz 19. i 20. stoljeća nisu izdržale. Na njihove ostatke-ostataka statičari su stavili crvene naljepnice „neuporabljivo“, što znači rušenje do temelja: budućim naraštajima ostat će samo stare fotografije i podaci iz povijesti ovog našeg vremena.
Od zaborava, i sjećanja na Petrinju do potresa 2020/2021., nešto se ipak materijalnog može spasiti, a naš je prijedlog: skinimo, uklonimo, sačuvajmo neoštećene ostatke javnih obilježja vezanih uz povijesne osobe, događaje i zbivanja u Petrinji.
Trebalo bi reagirati žurno, prije ovih moćnih bučnih strojeva – viđenih tek u prilagodbi u svjetskim filmovima katastrofe ili znanstvene fantastike (takvih metalnih „nemani“ do sada nije bilo u Petrinji) – koji nemilosrdno „grizu“, lome, ruše i uklanjaju, na pr. Robnu kuću Petrinjku, a u zamahu obnove neće takvim grdosijama manjkati sličnog posla.
Dio vrijedne nematerijalne kulturne baštine Petrinje već je nestao. U rušenju Petrinjke u nevjerojatnoj gomili betona, željeza i prašine završio je višedijelni vele-mural Oluja 95., a nema više ni HEP-ove trafostanice u uglu petrinjskog parka. Ovi murali svjedočili su o pobijedi u Domovinskom ratu i pokazivali detalje našeg grada na poseban umjetničko slikarski način. Trg hrvatskih branitelja je okrnjen, a umjesto dosadašnje velike trafostanice, načete u potresu pa završene u otpadu zajedno sa svojim muralima, na istom je mjestu stavljena zamjenska, nova manja, ali jače snage, kazali su električari-monteri na ovom gradilištu u parku.
U građevinskom otpadu završavaju i domoljubno-poetsko-ljubavni grafiti s dugačkog zida stare tvornice Gavrilović , koja se ruši s unutrašnje strane, a izvana je još čitljivo, na pr. „Ti čuvaj državu, a ja ću tvoje srce“.
Iz povijesti Petrinje vezanu od prije 2. svjetskog rata dvije su ploče: na Trgu dr. Franje Tuđmana 26. XI 1966. označeno je mjesto štamparije Aksentija Miloševa, utemeljene 1913. godine, u kojoj je vlasnik ilegalno u velikim nakladama tiskao komunističke letke i druge partijske materijale, a KPH ih distribuirao širom Hrvatske.
U javnom prostoru Petrinje najstarija je spomen ploča na zidu vojarne HV (predviđene za rušenje), a nitko je nije dirao, uništio, ali ni obnovio, od postavljanja 27. svibnja 1951. godine. U Ulici Artura Turkulina ploča je – za Artura Turkulina „prvoborca koji je u vrijeme stare Jugoslavije iz ove kuće rukovodio ilegalnim radom Kotarskog komiteta KPH Petrinja“-zapisano je na mramoru. Artur Turkulin- Tujko, (1916.-1945.) bio je petrinjski osnovac i sisački gimnazijalac, igrao nogomet u klubovima Svačić, Petrinja i Građanski, Zagreb, od mladosti hrvatski antifašista, član KPH od 1939., ratni pukovnik JA, a umro u Beogradu.
Udruga ratnih veterana – veterana Domovinskog rata Grada Petrinje reagirala je prva i odmah s pročelja uglovnice za rušenje, u kojoj je ured Turističke zajednice, skinula spomen ploču sjećanja na iznenadni dolazak 25. kolovoza 1991. u Petrinju (i neočekivani obilazak položaja hrvatskih branitelja u Peckom) prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.
– Uz pomoć radnika Komunalca maknuli smo „svoju“ ploču, spremili je na sigurno, i čekat će povratak na isto mjesto – kaže predsjednik ove udruge Zlatko Iskrić.
S pročelja Pučkog otvorenog učilišta – Hrvatskog doma među pločama s oznakama ove ustanove i u njoj Gradske knjižnice i čitaonice Petrinje, trebalo bi sačuvati i mramor ogranka Matice hrvatske, a HPD Slavulj od gubitka spasiti svoju bijelu ploču s kuće u kojoj je osnovano ovo za svakog Petrinjca ( i naraštaje pjevača članova) ponosno glazbeno društvo, s povijesti značajno i za Hrvatsku.
S druge strane mjesta osnutka Slavulja, uz most preko Petrinjčice u Kaniži, obiteljska je kuća Topljak-Gener, a iz nje su cijenjeni Petrinjci, pravnik i sudac Gabrijel Topljak i njegov zet, također pravnik Eduard Edo Gener, vrlo aktivan u kulturnom i društvenom životu Petrinje, promicatelj domaće pjesme, običaja i zbornog pjevanja, zaslužni dugogodišnji član, tajnik i predsjednik HPD Slavulj. Građevina Topljaka-Genera iz 19. stoljeća nije preživjela potres 21. stoljeća, i do njenih temelja rovat će bageri, ali će odmah pokraj ostati Šetalište Eduarda Genera, uređeno, označen i vrlo posjećeno hodalište Petrinjaca po nasipu Petrinjčice do Gradskog kupališta i dalje po volji u prirodu okružja Kupe…
Na Topljakovo-Generovoj kući, kao i više desetaka sličnih značajnih i važnijih objekata po gradu, Turistička zajednice Petrinje postavila je svoje interpretacijske ploče s kratkom povijesti svake građevine, prijevodom na engleski i QR kodom za opširniji podatke svake znamenitosti. Sada predstoji skidanje tih ploča.
-Petrinjom su prohujale brojne kulture i narodi i svaka je od njih ostavila traga u kulturno-povijesnoj baštini. Zato područje grada obiluje bogatom i dugom baštinom s arheološkim lokalitetima, sakralnim i civilnim građevinama, memorijalnom i etnološkom baštinom, spomenicima, spomen-obilježjima, zaštićenom kulturno-povijesnom cjelinom i parkovnom arhitekturom. Velik dio tih vrijednosti, te izvorne povijesti na otvorenom, označili smo u sklopu projekta Muzealizacija Grada Petrinje. Skinut ćemo ploče s fasada zgrada kojima slijedi rušenje i čuvati ih za ponovo vraćanje poslije obnove i nove izgradnje, u što čvrsto vjerujem – rekla nam je Ivanka Držaj, direktorice Turističke zajednice Petrinje.
Ukoliko Vam se svidio članak, lajkajte, dijelite, komentirajte...
