Početna / Regional / Banovina može postati pčelarska velesila: Brendirati Banski med ( i druge petrinjske tradicijske ekološke vrijednosti-vino, šljivovicu, češnjovke, ljekovito bilje..)

Banovina može postati pčelarska velesila: Brendirati Banski med ( i druge petrinjske tradicijske ekološke vrijednosti-vino, šljivovicu, češnjovke, ljekovito bilje..)

Nakon dva stručna predavanja Bučarovih ( oca Matije i sina Borisa), svojim je članovima Pčelarsko društvo Petrinja organiziralo i treće predavanje u tekućoj radno-proizvodnoj godini. Njihov član dr.sc. Zdenko Franić zanimljivu jednosatnu temu o povijesti pčelarstva na Banovini proširio je i produbio s ostalom prošlosti Banovine, važnim i značajnim mjestima, godinama, događajima i zbivanjima naroda i ljudi u prostoru između rijeka Une, Kupe i Gline.
Ne računajući medonosnu tradiciju starosjedilačkih naroda, pa Rimljana, Grka, Slavena i ostalih, u našem okruženju pčelinji med spominje se kod cistercita 1206. godine u Topuskom, a iz 1577. ostala je vojna zapovijed o obaveznom korištenju meda za prehranu 64 vojnika u tadašnjim obrambenim utvrdama Hrastovica, Klinac i Pecki. Uz opskrbu pšenicom, prosom, zobi i vinom, tražilo se 1250 kilograma meda, za svakog vojnika 1,5 kg mjesečno. Prema šumskim i livadarskim površinama, tada se radilo o poliflornom šumskom medu s dominacijom kestena i lipe. U 18. i 19. stoljeću za vladavine Austrije i Francuske na Banovini se raznim mjerama poticala pčelarska proizodnja, a na prijelazu ovih stoljeća u tjedniku Banovac često se pisalo o potrebi umnog pčelarenja, pčelarenjem do blagostanja, gojimo pčele, čestiti domaći med na Banovini…
Na predavanju iz povijesti nije izostalo ni sjećanje na Milana Krizmana, vrlo zaslužnog za promicanje pčelarstva, konstruktora drvene košnice nazvane krizmanka, za koju je ovaj Petrinjac 1926. na izložbi u Dubrovniku dobio srebrnu medalju, a to priznanje sada čuva Pčelarsko društvo Petrinja.
Predavač Z. Franić kazao je kako je istraživanja o povijesti pčelarenja na Banovini proveo zbog vlastite znanstvene radoznalosti, međuodnosa kvalitete i percepcije, gospodarskih razloga, a osobito za brendiranje meda s našeg područja, nesumnjivo kvalitetnog izvornog proizvoda provjerenog zemljopisnog porijekla, kakvih je u EU svega 22 vrsta.
-Medu s Banovine treba priznati zaštićeno ime Banski med i osnovati klaster njegove primarne proizvodnje – predlaže Z. Franić, a u postupku izrade dokumentacije o toj ideji već je dovršio studije predizvodljivosti i isplativosti ovog projekta. Uz brendiranje meda iz naših okolnih kestenovih šuma i s ostale pčelinje paše po Banovini, dr. Franić zalaže se i za izradu sličnih projekata drugih mogućih petrinjskih eko-koncepata: vina od Petrinjske ranine, specijaliteta banijske crne šare svinje, rakije šljivovice, ljekovitog bilja…
Uz predavanje dr. Z. Franića, predsjednik ove udruge Mihael Jurić pozvao je članove za sudjelovanje 18. i 19. veljače u Topuskom na Zlatnoj pčeli, godišnjem susretu pčelara Sisačko moslavačke županije, uz stručna predavanja, izlaganje i nagrađivanje najboljih. Među takvim zapaženim i višestruko nagrađivanih Zlatnom pčelom je i OPG Marijane Radošević. Kao blagajnica pčelara već je članarinu od 350 kuna za ovu godinu primala na predavanju Z. Franića, a može joj se doći platiti i na njenom prodajnom štandu na gradskoj tržnici Petrinje, gdje je svakodnevno S oko 6000 košnica u ovom je društvu 90 članova s područja Petrinje, ali iz Siska i Gline, a u ožujku će održati redovitu godišnju izvještajnu skupštinu, izvjestio je predsjednik M. Jurić. Pčelarima Petrinje ova 2017. je jubilarna 65.obljetnica postojanje njihova društva.
Antun Petračić

Moglo bi vas zanimati

Rekla je: Dođi na večeru ( sarma bez mesa, fancuska salata bez jaja…)

Sreo sam je nedavno na ulici. U prolazu mi je rekla da dođem na večeru. …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *